Prema dosadašnjim zabilježenim podacima sustava zaraznih bolesti i Registra, oboljeli su zabilježeni u područjima istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske
Tijekom srpnja i kolovoza u Hrvatskoj su zabilježena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila. Informaciju su za RTL Danas potvrdili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema dosad dostupnim podacima iz sustava zaraznih bolesti i Registra, najveći broj oboljelih zabilježen je u županijama istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.
Situacija je ozbiljnija u dijelu regije. U Grčkoj je od početka godine od posljedica zaraze preminulo 13 osoba, dok je u Sjevernoj Makedoniji zabilježen peti smrtni slučaj povezan s virusom Zapadnog Nila. Tamošnje Ministarstvo zdravstva registriralo je najmanje 43 slučaja zaraze, a većina ih je otkrivena u posljednja tri tjedna. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija pozvala na dodatni oprez.
Na svojim stranicama Hrvatski zavod za javno zdravstvo objasnio je kako se bolest prenosi, koji su njezini simptomi, kako izgleda tijek zaraze te koje su mogućnosti prevencije.
“Bolest Zapadnog Nila je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila, koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom
Bolest ZN je kompleksna vektorska antropozoonoza koju karakterizira izraziti sezonalitet pod utjecajem mnogih okolišnih i klimatskih čimbenika.
Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN na nekom području odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos VZN se događa ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.
Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca se eventualno može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.
Infekcija VZN u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80% slučajeva). U oko 20-30% inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50% oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od 1% inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.
U svrhu prevencije infekcije VZN važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te je važno podsjetiti na važnost osobne zaštite. Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.).
Komarci vektori VZN najaktivniji su u sumrak ili u zoru, tijekom noći”, prenosi Danas.hr.
