Festivalom Papandopulo riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca 23. i 25. veljače 2026. obilježava 120. obljetnicu rođenja velikog hrvatskog skladatelja i dirigenta Borisa Papandopula, koji je umjetničkim djelovanjem bio vezan za Rijeku i riječko Kazalište.
Tijekom dva dana Festival donosi raznolik program uz sudjelovanje renomiranih umjetnika, a program će svojom ukupnošću ukazati na dragocjenu Papandopulovu ulogu u oblikovanju hrvatskog glazbenog identiteta 20. stoljeća istodobno odajući počast jednom od najsvestranijih i najplodnijih hrvatskih skladatelja.
Koncert komornog stvaralaštva skladateljskog genija
Festival će u ponedjeljak, 23. veljače otvoriti koncert „Komorni Papandopulo“ u dvorani riječke Zajednice Talijana, Circolu s početkom u 19 sati.
Koncert će pružiti priliku sagledati skladatelja iz drukčije perspektive, ne samo kao autora raskošnih orkestralnih partitura, već i kao iznimnog majstora komorne forme, te ponuditi susret s djelima koja, i desetljećima nakon nastanka, zadržavaju svježinu, razigranost i umjetničku ljepotu. Tom prigodom bit će izvedene skladbe Monolog za violinu u interpretaciji Mateja Mijalića, dvostavačna Sonata za violinu i klavir u interpretaciji Ivana Grazianija na violini i Ivana Vihora na klaviru, Contradanza u izvedbi pijanista Ivana Vihora koji će uz violinista Mateja Mijalića izvesti i skladbu Meditacija. Rapsodiju concertante za violončelo i klavir izvest će Vid Veljak i Filip Fak dok će Papandopulijadu u C-duru izvesti Riječki klavirski trio što ga čine pijanist Filip Fak, violinist Krunoslav Marić i violončelist Vid Veljak.
Večer orkestralne raskoši uz virtuoze Gorana Končara i Gorana Filipeca
Vrhunac festivalskog programa i svečana posveta skladateljevom orkestralnom stvaralaštvu bit će koncert „Simfonijski Papandopulo“ Riječkog simfonijskog orkestra koji će 25. veljače s početkom u 19.30 sati, izvesti neka od reprezentativnih Papandopulovih djela koja otkrivaju različita glazbena lica skladatelja te njegovu sklonost virtuoznosti i dijalogu između solista i orkestra. Skladbe će biti izvedene pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela uz dvojicu iznimnih hrvatskih glazbenika, dvojicu virtuoza na svojim instrumentima, violinista Gorana Končara i pijanista Gorana Filipeca.
Prvi na programu je Koncert za violinu i orkestar, op. 125, koji se smatra jednim od najvrjednijih djela hrvatske glazbe 20. stoljeća, a, kako ističe ugledni violinist Goran Končar, u Rijeci će biti prvi put izveden u cjelini.
„ Koncert za violinu i orkestar Borisa Papandopula bez sumnje je remek djelo klasike 20. stoljeća. Posebno me raduje da je nedavno pronađen i davno izgubljen dio originalne partiture, pa će riječka publika uz proslavu 120.obljetnice rođenja velikog skladatelja prvi put imati priliku poslušati to značajno djelo u cjelini“, kaže jedan od najistaknutijih hrvatskih violinista s međunarodnom reputacijom Goran Končar.
Potom će biti izvedena Fantazija za klavir i orkestar, op. 14 uz solistički nastup Gorana Filipeca, a bit će to prva njena izvedba u Hrvatskoj.
„Obljetnice kompozitora prilika su kako za izvođenje djela koja amblematski asociramo s njihovim stvaralaštvom, tako i za otkrivanje novih djela koja iz nekih razloga nisu uspjela naći svoje mjesto na koncertnim podijima“, ističe virtuozni pijanist međunarodne karijere Goran Filipec, a o djelu koje će izvesti s Riječkim simfonijskim orkestrom kaže: „Riječje o briljantnom dijelu iznimne vitalnosti, karakteristične upravo za Papandopulov opus.“
Koncert će zaključiti izvedba baletne suite „Zlato“ kada će se orkestru pridružiti i nacionalna operna prvakinja, sopranistica Anamarija Knego.
Uz glazbeni dio programa, u srijedu, 25. veljače, u sklopu Festivala Papandopulo, u foyeru Kazališta u 18 sati bit će održano predstavljanje nove monografije “Boris Papandopulo” autorice Erike Krpan i urednice Sande Vojković te otvorenje prateće izložbe.
U razgovoru prigodom predstavljanja monografije i otvorenja izložbe sudjelovat će Goran Končar, glazbenik i suradnik na monografiji i izložbi, akademik Zoran Juranić, skladatelj i dirigent te Valentin Egel, dirigent i ravnatelj Opere HNK Ivana pl. Zajca. Izložba o Papandopulovu životu i djelu bila je početkom godine postavljena u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a na prvom katu HNK-a Ivana pl. Zajca će se moći razgledati do 13. ožujka.
Papandopulo i Rijeka
Boris Papandopulo, sin slavne hrvatske primadone Maje Strozzi,, rano je u obiteljskom krugu došao u dodir s glazbom. Rođen 1906. godine u gradiću Honnef na Rajni, nedaleko od Bonna u Njemačkoj, stjecao je znanja za skladateljski poziv na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod profesora i skladatelja Blagoja Berse, a za dirigentsko zvanje kod profesora Dirka Focka u Beču. Kao dirigent i ugledni zborovođa djelovao je u Zagrebu, Rijeci, Sarajevu i Splitu izvodeći nebrojene operete, opere i balete svih glazbenih razdoblja, te simfonijska djela raznih autora.
Bio je direktor Riječke opere u razdoblju od 1946. do 1948. te potom i od 1953. do 1959. godine. Ravnao je prvom predstavom Opere i baleta tada novoosnovanog Narodnog kazališta u Rijeci – Zajčevom operom „Nikola Šubić Zrinjski“, 2. studenog 1946. godine.
Istodobno sklada, pa ćemo u njegovoj glazbenoj ostavštini naći više od 400 djela iz gotovo svih glazbenih područja. Skladatelj, koji je po svojoj nepresušnoj glazbenoj invenciji podsjećao na najplodnije velikane glazbene prošlosti, neobičnom je lakoćom i brzinom stvarao opere, balete, simfonijske skladbe, komorna i klavirska djela, kantate i oratorije. Sjajan poznavatelj orkestralnog zvuka i instrumentacije koristio se u svojim djelima svim stilovima glazbenog izražavanja od barokne motorike, nacionalno – folklornih elemenata sve do dodekafonije i atonalnosti, stvorivši već kao mlad skladatelj djela koja će trajno ostati biserima hrvatske glazbene baštine.
Među njegovim operama ističu se „Sunčanica“i „Rona“, praizvedena u Rijeci, a među baletima „Žetva“i „Dr. Atom“ praizveden u Rijeci. Za svečano otvaranje obnovljene zgrade riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca skladao je 1981. godine kantatu „Mantinjada“za recitatora, sopile, zbor i orkestar, praizvedbom koje je sam ravnao.
