Film ‘Zlatni rez 42 – Djeca Kozare’ bi, više nego po samoj temi, mogao ostati zapamćen i po političkom kontekstu u kojem je promoviran
Film “Zlatni rez 42 – Djeca Kozare” redatelja Lordana Zafranovića već danima izaziva snažne reakcije diljem regije. Četiri i pol sata dug film o ustaškim zločinima, koji je zamišljen kao njegovo životno djelo, prerastao je u veliku političku i filmsku raspravu zbog načina financiranja, lokacije premijere te poruka koje su ga počele pratiti.
Većim je dijelom financiran sredstvima iz Srbije, a premijeru je imao na festivalu u Beogradu koji kritičari povezuju s režimom Aleksandra Vučića. Vučić je film nazvao povijesnim remek-djelom, podršku mu je dao i patrijarh Porfirije, dok su neki srpski redatelji javno kritizirali Zafranovića te ga pozvali da film povuče s festivala.
Filmski kritičar Nacionala Dean Sinovčić smatra da je Zafranoviću prije svega bilo važno završiti film, čak i uz rizik da ga se optuži da je dopustio njegovu političku instrumentalizaciju.
“Njemu je bitno bilo da snimi taj jedan film, pa i po cijenu toga da ga osude kako je dopustio da njegov film bude sjajna podloga za Vučićevsko blaćenje Hrvatske i dizanje broja birača u osvit izbora u Srbiji”, rekao je Sinovčić.
Redatelji poput Srđana Dragojevića i Gorana Markovića javno su pozvali Zafranovića da povuče film s beogradskog festivala te da se, kako su poručili, “ne klanja pred tiraninovom elitom”. Zafranović to nije učinio, a nekoliko dana poslije pojavio se i na premijeri u Banjoj Luci, gdje je među uzvanicima bio i jedan od financijera filma, Milorad Dodik.
Sam Zafranović kaže da je njegov cilj bio ponovno otvoriti pitanje Jasenovca.
“Svatko tko ga bude gledao znat će i gdje se nalazi Jasenovac i što se u Jasenovcu zapravo dogodilo, jer se godinama tajilo ili se godinama nije govorilo. Tako da će ovaj film ponovno otvoriti pitanje Jasenovca”, rekao je redatelj.
‘Dobili smo četiri sata horor filma’
Na premijeri u Banjoj Luci bila je i Zrinka Pavlić, filmska i televizijska kritičarka Tportala. Ističe da ne dovodi u pitanje ustaške zločine počinjene u Jasenovcu niti važnost razgovora o njima, no smatra da je sam film loše napravljen, bez kvalitetno razvijene priče, složenijih likova i njihove dramske razrade.
“Ovako smo dobili četiri sata horor kataloga koji, po meni, niti je pregledno režiran, niti uspijevate pohvatati sve likove, niti zapravo, osim užasa zbog svega što se dogodilo, nikako drugačije kao gledatelj možete sudjelovati u svemu tome”, rekla je Pavlić.
HAVC još 2021. godine nije želio sudjelovati u financiranju projekta. Tada im je, kako za Direkt navodi ravnatelj Centra Chris Marcich, bila prijavljena verzija filma koja je trajala manje od dva sata.
“Umjetnički savjetnici su to procijenili i odlučili da to nije bio takav materijal da bi ga mogli odobriti ili preporučiti financiranje za taj film… Mislim da ovakav film dijeli društvo, i tamo, a i šire, tako da ne vidim ni u tajmingu ni u supstanci zašto taj film sad mora postojati i biti prikazan”, smatra Marcich.
Glumci o političkom korištenju filma
U filmu su svoje uloge ostvarili i hrvatski glumci. Rene Bitorajac utjelovio je ustaškog koljača Maksa Luburića.
“Nitko od nas nije mogao pretpostaviti da će se umjetničko djelo koristiti u propagandne svrhe jedne stranke. I dalje mislim, iako film nisam vidio, da je tema važna i da bi bilo dobro prikazati film na svim ovim prostorima, ako ništa drugo onda zbog tematike koju obrađuje”, rekao je Bitorajac, među ostalim, u reakciji objavljenoj na društvenim mrežama.
Na premijeri u Beogradu nije bio ni Milivoj Beader, koji u filmu glumi Ljubu Miloša, zamjenika komandanta Jasenovca. Kao i Bitorajcu, i njemu smeta što se film koristi u političke svrhe, ali i javna podrška koju mu je dao srpski patrijarh Porfirije.
“Nakon sramotnoga govora u kojem je veličao osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, patrijarh Porfirije nema nikakvo moralno pravo govoriti u ime stradale djece Kozare. Ne može se istodobno govoriti o žrtvama, a relativizirati ili veličati one koji su odgovorni za druge žrtve, uključujući Sarajevo, Prijedor i Srebrenicu”, smatra Beader.
Film koji je čekao desetljećima
Zbog svojih filmskih ostvarenja, ali i stavova, Lordan Zafranović slovi za jednog od najkontroverznijih redatelja na ovim prostorima. Još je 1978. godine snimio antiratni film “Okupacija u 26 slika”, koji se bavi ustaškim zločinima. Autore srpskog filma “Dara iz Jasenovca” optužio je za plagiranje, dok ideju za “Djecu Kozare” ima još od 1980-ih.
“Promocija samog filma, trenutak u kojem se ta promocija odvija, on je sigurno zloupotrijebljen i tu nema spora”, smatra i povjesničar Hrvoje Klasić.
Na taj se način prikaz hrvatskih zločina financira i promovira uz potporu onih koje kritičari istodobno optužuju za negiranje ili relativiziranje srpskih zločina. Zbog svega toga film bi, više od same priče koju donosi, mogao ostati upamćen kao propagandno sredstvo režima koji je u Srbiji preuzeo utjecaj i nad kulturnom scenom, prenosi Danas.hr.
