U riječkim kinima u četvrtak 14. svibnja, paralelno s australskom i američkom premijerom, počinje se prikazivati australsko-američki distopijski akcijski spektakl Pobješnjeli Max: Divlja cesta (Mad Max: Fury Road) redatelja Georgea Millera. Riječ je o ukupno četvrtom djelu franšize stare 36 godina, i prvom nastavku u posljednjih 30 godina, što film u startu čini raritetnim jer je riječ o nastavku koji se „kuhao“ u pretprodukciji čak tri desetljeća, što je jedan od rijetkih takvih slučajeva u filmskoj povijesti.
Sva četiri filma potpisuje isti redatelj – George Miller, no ovo će biti i prvi film serijala bez legendarnog Maxa – Mela Gibsona u naslovnoj ulozi, glumca koji je streloviti uzlet u karijeri napravio baš tumačeći patrolnog policajca Maxa Rockatanskyja kojem u postapokalitičnom svijetu bliske budućnosti banda motociklista ubije obitelj, pa on kreće u nemilosrdni osvetnički pohod.
Mela Gibsona, glumca i redatelja posljednjih godina ogrezlog u privatnim problemima koji su eskalirali do rubrika crne kronike u novinama, u Pobješnjelom Maxu: Divlja cesta odmijenit će Tom Hardy, kojem je ovo pak velika prilika da se eventulanim uspjehom filma – u što malo tko sumnja – probije na holivudsku glumačku A-listu.
No o kvaliteti filma tek kada ga pogledamo. Iskreno, „foršpan“ prikazivan u riječkom mulitipleksu (kratka najava filma s izabranim i dinamično montiranim isječcima) ne obećava puno – najava istina sugerira kako je film baziran na neprestanoj akciji i jurnjavi australskom pustinjom u bijegu junaka pred „zlim momcima“ što oduzima dah, i nalikuje nezaboravnim prizorima pustinjske potjere za cisternom s gorivom (mislilo se) iz drugog filma serijala, no prva dva filma serijala, iznimno cijenjena od kritike, iako prepuni sjajno snimljenih akcijskih prizora, nisu se oslanjali isključivo na akciju i spektakl.
Redatelj George Miller uspio je naime u prvom filmu kreirati jednu iznimno uvjerljivu i silno zastrašujuću sliku svijeta bliske budućnosti koji nakon ratne apokalipse zapada u tešku energetsku krizu, pa litra goriva za pokretanje vozila dobija na cijeni čak više i od vode koje u pustinji ima doista malo. Autori tog filma potrudili su se kreirati iznimno uvjerljive junake i zaokružiti njihove psihološke profile odnosno motive za (re)akciju, i zapravo u tome leži tajna uspjeha prva dva filma serijala, kasnijih klasika žanra.
I ne zaboravimo, opisana situacija s nestašicom nafte i derivata za motorna vozila u trenutku premijere prvog filma možda nam se činila pomalo prepesimističnom slikom budućnosti, no realnost je nažalost nadmašila i imaginaciju filmaša – posljednjih desetljeća zbog nafte su se vodile ne samo ulične borbe nego i ratovi vođeni i planirani najsuvremenijim tehnologijama, pa nam se sada bijesni Max čini pomalo i arhaičnim junakom koji se bori za tek poneku litricu goriva za njegov V8 motor.
Stoga tek treba vidjeti kako će ovaj novi izdanak serijala funkcionirati trideset godina nakon posljednjeg filma serijala, i može li na box-officeu držati korak s najvećim ovogodišnjim filmskim hitovima – Brzi i žestoki 7, odnosno Osvetnicima: Vladavina Ultrona.
