Obojica su se osvrnuli i razlike u pristupu obnovi Zagreba i Sisačko-moslavačke županije.
Predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza, Zdravko Jurčec, komentirajući za N1 obnovu petrinjskog područja nakon razornog potresa istaknuo je kako se mora naći odgovornu osobu.
“Činjenica je da treba tražiti krivca. Nema tu oprosta i izmicanja od bilo kakve odgovornosti. Ne treba bježati od toga da se krivca treba tražiti u struci”, istaknuo je Jurčec i nastavio: “Struka prva bi trebala odmah ukazati gdje se pogriješilo, tko je pogriješio i kako je pogriješio. Pred nama je novi period obnove, pred nama su nove takve aktivnosti, mi si više takve greške ne bi smjeli dopustiti”, smatra Jurčec.
‘Očigledno je bilo propusta, ali to se lako ustanovi’
Dekan zagrebačkoga Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić pak ističe da dio problema može biti i u samom tlu te ističe kako se to ne smije ponoviti prilikom nove obnove.
“Možda tu moramo gledati i problem lokalnih uvjeta u tlu koji su se pojavili, taj segment geotehničkih podataka kojih očigledno nije bilo ili nisu provedeni istražni radovi. Zato kod novog pristupa obnove Ministarstvo predviđa da je obvezno provesti istražne radove, izraditi geotehničke elaborate, napraviti kvalitetne projekte temelja da bi sve ovo što se desilo zaboravili”, rekao je Lakušić za N1.
Dodao je da nekoliko stvari može biti razlog zašto su se srušile obnovljene kuće. “Očigledno je bilo propusta, ali protokoli u građevinarstvu postoje od projektanta, nadzora i šefa gradilišta koji su odgovorni u procesu gradnje pa se tu lako ustanovi koliko je bilo toga. Dijelom je možda i obnova na postojećim temeljima, a dijelom je vjerojatno bila sanacija postojećih kuća”, rekao je Lakušić.
Zagreb dugo čeka, ali on može sam; Banovina ne
Obojica su se osvrnuli i razlike u pristupu obnovi Zagreba i Sisačko-moslavačke županije.
“Odnosi u Zagrebu su bitno drugačiji nego u Banovini. Zagreb je bogat grad s kritičnom masom znanja, ljudi i aktivnosti i u Zagrebu gotovo sve možete riješiti na licu mjesta. Kada govorimo o Petrinji i području Banovine, govorimo o području koje je ostalo bez radnih mjesta, bez potentnog gospodarstva, s procesom iseljavanja. Kroz tu obnovu će se trebati riješiti puno toga da Banovina ne ostane tamo gdje je bila prije potresa, da ne ostane u onakvoj situaciji od prije 10 ili 20 godina”, kazao je Jurčec.
Prema Zakonu o obnovi Zagreba, 60 posto će financirati država, 20 posto lokalne zajednice, 20 posto vlasnici, a Jurčec smatra da takav model nije primjenjiv u slučaju Banovine.
“Bojim se da takav model u Banovini nije primjenjiv, taj dio participacije lokalni stanovnici ne mogu podnijeti”, smatra Jurčec.
“Ne smijemo zaboraviti da Zagreb čeka dugo obnovu. Zagreb nema toliko porušenih građevina kao na ovom području i Zagreb će sigurno koristiti klasične metode ojačanja građevina i pristupa obnovi”, rekao je te se osvrnuo na petrinjsko područje: “Sve alternative moraju biti u upotrebi ako želimo to u kratko vrijeme realizirati”, ističe Lakušić. “Jedno od alternativa na ovom području sigurno će biti gradnja s predgotovim elementima koji će biti izvedeni u tvornici, dopremljeni na gradilište, stvorena građevina i dobivena čvrsta kuća”, dodao je Lakušić.
Net.hr