RTL DIREKT NA TRAGU HAKERIMA

VideoHakeri opet napali! Sjećate li se djeda koji je branio optuženog unuka: ‘Kakav Pentagon? U sobi je cijele dane!’

Screenshot RTL

Hakeri ponovo napadaju, ovaj put Sveučilište u Osijeku. Istražujemo zašto broj hakerskih napada raste tako munjevito, po stopi od 25 posto

Tek što je riješen jedan hakerski napad, onaj na A1 kad je maloljetnik provalio u bazu podataka i skinuo njihov telefonski imenik, evo dogodio se novi.

Ovoga puta na meti se našao Građevinski fakultet u Osijeku. Haker im je tijekom vikenda zaključao središnji server i ostavio poruku u kojoj po uzoru na kolegu koji je napao A1 i on traži isplatu u kriptovalutama. Za njim se još traga a po tom pitanju policija doista ima sve više posla.

Lani je izvršeno oko 1500 hakerskih napada i računalih prevara, što je porast od 25 posto u odnosu na godinu prije.

Premda mediji od svakog zanimljivijeg napada poput onog na A1 naprave dramu kao da su ukradene šifre za lansiranje nuklearnih raketa,  uglavnom je riječ o klincima koji se zabavljaju krađom nebitnih podataka s kojima zapravo ne mogu ništa osim evo naivno pokušati izvući novac.

A i ti današnji hrvatski hakeri su stvarno mala djeca spram onih koji su nekad harali. Sjetimo se jedan od najpoznatijih je Zadranin koji je provalio u Pentagonovu bazu podataka. A i on je bio dijete. Koje također nije napravilo nikakvu stvarnu štetu.

Više u VIDEOPRILOGU Darinke Trgo za RTL Vijesti:

Ukrao je sto tisuća imena, prezimena, OIB-a i e-mail adresa. Zatražio je otkupninu od 150 etheriuma, u prijevodu 400 tisuća eura. Rekao bi čovjek da je A1 hakirao profesionalac, kad ono, riječ je o osnovnoškolcu.

Dragan Petric, IT stručnjak i glavni urednik BUG-a, objašnjava:

“Ovo što je taj maloljetnik napravio, po meni je usporedivo sa krađom žvaka u trgovini, nećemo nekog takvog doista kazneno goniti, bitno da ga se upozori. Najveći grijeh koji je on napravio, po meni je ta ucjena.”

Jer s informacijama koje je ukrao ne može previše. Može vas eventualno bombardirati nepoželjnim mailovima, spamati.

Telekomunikacijski stručnjak Đuro Lubura otkrio je što je uopće mogao s tim podacima:

“Kad bi on na primjer imao kopiju osobne iskaznice kao što je nekada bilo problema s nekim operatorima, mogli bi sklopiti ugovor u naše ime, moglo bi se dogoditi da kupi neki telefon na pretplatu umjesto nas, bilo bi puno problema. Ali, s OIB-om, imenom i prezimenom, ne.”

Hvalisao se na sva zvona portalima i televiziji, pa su mu u kuću upali specijalci. Reakcija je pretjerana jer ne radi se o ozbiljnom hakiranju, smatra Petric:

“Da se radi o hakerskom napadu iza kojeg stoje iskusni hakeri, oni bi imali vrlo jasnu  agendu, imali bi jasan cilj: doći do podatka koji će dalje preprodati, odnosno do velikih iznosa gotovine. Naravno da oni ne kontaktiraju s novinarima, medijima, prilično dobro prikrivaju svoje tragove, nemoguće ih je otkriti.”

Zbog toga najčešće čujemo za one maloljetne. Od Hrvatskog katoličkog radija, preko INA-e do zadarskog srednjoškolca koji je 90-ih hakirao Pentagon. Bila je to senzacija. Kada su mu u kuću upali specijalci njegov djed je vikao:

“Kakav Pentagon, u sobi je bio po cijele dane.”

Oduzeli su mu računalo, prijetili kaznom od 500 tisuća dolara. Ništa nije ukrao jer u Pentagonovoj bazi nije našao podatke o izvanzemljcima koje je dječak tražio. Čuli smo se s nestašnim Vicom, koji je hakerske dane ostavio iza sebe.

“U Pentagon sam upao još 2. siječnja, iskoristio sam program koji me doveo do terminala Pentagona”, govorio je tako petnaestogodišnji Vice 23. veljače 1997. kada se saznalo da se sam upustio u kompjutersku avanturu i upao u Pentagon.

Danas ima 40 godina, ne bavi se računalnim nego ljudskim sustavima, danas je terapeut.   O njemu su pisali svjetski mediji, a osim njega poznat je i haker iz Zaprešića. Nudio je usluge kibernetičkih napada, sve dok ga policija nije uhvatila.

‘Bijeli haker’ Leon Juranić: “Cilj je upasti u sustav. Imate dvije vrste hakera. Hakeri koji ciljano nekoga napadaju i hakeri koji napadaju sve  žive pa probaju profitirati na bazi toga. Upadaju u više sustava i ucjenjuju.”

To su crni, a Leon je bijeli, odnosno etički haker. Zvuči poput oksimorona, ali da, Leon je jedan od onih koji nemaju loše namjere, žele zaštiti sigurnosne sustave. On je zavirio, ni manje ni više, nego u NASA-in sustav:

“Nisam baš upao u sustav, to je zabluda, mogao sam ali nisam. Otkrio sam ranjivosti u sustavu koji NASA koristi za svoje svemirske misije. Bio je javno dostupan software, i na taj način sam ga ja skinuo i tražio sam ranjivosti u njemu. Našao sam preko 12 kritičnih ranjivosti u njemu. Godinu dana sam surađivao s NASA-om i sustav smo krpali odnosno fiksali. Oni su mi javno zahvalili na tome.”

Je li dobio novčanu nagradu?

“Nećemo o tome sada”, smijao se umjesto odgovora.

Broj kibernetičkih napada raste. U svijetu je porasla aktivnost crnih hakera, a najpoznatija skupina je Anonymous.

“Prije 20 godina prvi je maloljetnik osuđen zbog hakiranja. Tada je upao u NASA-u i kompromitirao obrambene sustave. Takvi slučajevi su sve češće i sve više će ih biti. To će vam je jednostavan i lagan način za vođe nje ratova i u budućnosti će se tako ratovati”, smatra Lubura.

Još nitko nije ratovao tako, ali u Sloveniji prošli tjedan nije bilo programa na svim kanalima POP TV-a jer ih je netko hakirao. Stručnjaci zato kažu: ako se može  upasti u Pentagon i NASA-u, ni najsofisticiraniji sustavi nisu neprobojni, izvještava Darinka Trgo za RTL Vijesti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views