Požar u strojarnici broda jedna je od situacija koju nijedan pomorac ne želi doživjeti. Vatra, dim, visoke temperature i zatvoren prostor ostavljaju malo vremena za reakciju, a pogrešna odluka može imati ozbiljne posljedice. Upravo zato pomorci prolaze protupožarne treninge prije nego što se s takvom situacijom eventualno susretnu na moru.
No kako vježbati nešto toliko opasno, a da trening bude što bliži stvarnoj situaciji? Dio odgovora pronašli su riječki stručnjaci koji su vatru i dim iz brodske strojarnice preselili u virtualnu stvarnost.
Riječ je o jednom od rezultata europskog projekta INNO2MARE, koji povezuje znanstvenike, tvrtke i druge organizacije iz Hrvatske, Slovenije i Belgije. Projekt je počeo 1. siječnja 2023. i traje do kraja 2026. godine, a financiran je s gotovo pet milijuna eura iz programa Obzor Europa kroz poziv Excellence Hubs.
Prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Goran Vukelić kaže da je projekt krenuo od problema koji je u pomorskom sektoru prisutan već godinama.
„Pomorstvo je jedna od najstarijih industrija u Europi, ali istovremeno i jedna od onih koje najsporije prihvaćaju nove tehnologije. Na Jadranu imamo izvrsne pojedince, dobre fakultete i ozbiljne tvrtke, ali su ti akteri godinama radili nepovezano – znanost sa svoje strane, brodari i tehnološke tvrtke sa svoje“, objašnjava.
Posljedica je, kaže, inovacijski jaz. Dobre ideje postoje, ali prečesto ne prijeđu put od istraživanja do stvarne primjene.
„Cilj INNO2MARE-a bio je taj jaz smanjiti, odnosno povezati inovacijske ekosustave zapadne Slovenije i jadranske Hrvatske te istraživačko-inovacijske kapacitete odmah testirati kroz tri konkretna pilot-projekta“, kaže Vukelić.
‘Prvi smo takvo što izveli’
Jedan od ta tri projekta razvija se na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Riječ je o modelu za protupožarni trening u virtualnoj stvarnosti koji bi pomorcima trebao omogućiti uvježbavanje opasnih situacija bez stvarnog požara i rizika koji on nosi.
Postojeći VR simulatori, objašnjava Vukelić, požar uglavnom prikazuju pojednostavljeno i statično. Riječki tim pokušao je otići korak dalje.
„Mi smo širenje požara i dima prvo proračunali znanstvenim metodama, koristeći se računalnom dinamikom fluida, pa te rezultate prenijeli u virtualnu stvarnost. Mislim da smo prvi koji smo takvo što izveli“, kaže.
Drugim riječima, cilj nije bio napraviti samo vizualno uvjerljivu vatru. Model treba što vjernije prikazati kako se u stvarnoj brodskoj strojarnici mijenjaju temperatura, dim i strujanje te kako se požar širi prostorom.
Upravo je prijenos tolikog broja podataka u virtualno okruženje bio jedan od najzahtjevnijih dijelova projekta. Sustav mora biti dovoljno precizan, ali istodobno raditi u stvarnom vremenu kako korisnik ne bi osjećao kašnjenje.
Model je dosegnuo razinu tehnološke spremnosti TRL 5 i, prema Vukelićevim riječima, približava se fazi u kojoj će ga pomorci moći koristiti za protupožarne treninge.
Testirali ga ljudi koji znaju kako izgleda pravi požar
No istraživačima nije bilo dovoljno da rješenje dobro izgleda u laboratoriju. Željeli su znati kako ga doživljavaju ljudi koji su se s požarima doista susreli.
Model je zato testirala skupina od pedesetak vatrogasaca i pomoraca, među kojima su mnogi već imali iskustvo požara u brodskoj strojarnici.
„Njihove ocjene pokazale su da u VR rješenju koje smo razvili dim doživljavaju znatno realističnijim od standardnog i da bi im takva vježba pomogla u stvarnoj situaciji. Ta nam je povratna informacija bila vrjednija od bilo kakve interne procjene“, ističe Vukelić.
Upravo je povezivanje istraživanja sa stvarnim potrebama pomoraca bilo ključno jer, kako kaže, pomorska struka s razlogom oprezno prihvaća novitete.
„Na moru se novotarije plaćaju skupo, pa ljudi vjeruju onome što je provjereno“, kaže.
Umjetna inteligencija i za sigurniju plovidbu
Virtualni požar samo je jedan od tri pilot-projekta. Drugi razvija digitalni blizanac s umjetnom inteligencijom za učinkovitije upravljanje energijom, dok se treći bavi primjenom umjetne inteligencije u autonomnoj plovidbi i donošenju odluka.
Upravo se kroz njih najbolje vidi što često korišteni izrazi zelena i digitalna tranzicija znače kada se s europskih strategija presele na brod.
„Digitalna tranzicija znači da se dio obuke, nadzora i odlučivanja prenosi u digitalno okruženje jer je ondje sigurnije, jeftinije i ponovljivo. Zelena tranzicija znači manju potrošnju energije i manje emisija, a to se postiže i pametnijim upravljanjem, a ne samo novom opremom“, objašnjava Vukelić.
Na razvoju AI modela za sigurniju i autonomnu plovidbu sudjelovali su i riječki Tehnički fakultet te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija. Za njegov razvoj korištene su stvarne snimke mora koje su prikupljali doktori znanosti koji plove svjetskim morima.
„Kada vam ljudi s dvadesetak godina staža, prekaljeni pomorci, kažu ‘ovo izgleda kao ono što sam vidio u praksi’, znate da idete u dobrom smjeru“, govori Vukelić.
Rijeka, Ljubljana i Antwerpen za istim stolom
INNO2MARE pritom nije samo tehnološki projekt. Jedan od njegovih glavnih ciljeva bio je povezati ljude koji tehnologiju razvijaju s onima koji bi je jednoga dana trebali koristiti.
Konzorcij okuplja 19 organizacija iz Hrvatske, Slovenije i Belgije, a koordinira ga Sveučilište u Ljubljani. Sa Sveučilišta u Rijeci uključeni su Rektorat, Pomorski fakultet, Tehnički fakultet i Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uz niz hrvatskih partnera iz gospodarstva, razvojnih agencija i drugih organizacija.
Posebnu ulogu imali su partneri iz Antwerpena, čiji pomorski inovacijski ekosustav Vukelić opisuje kao jedan od najrazvijenijih na svijetu.
„Njihova uloga bila je da nam pokažu kako su oni riješili izazove s kojima se mi sada suočavamo, a to je kako se povezuju luka, sveučilište i tvrtke, kako se financira put od laboratorija do tržišta. Ta je razmjena, po mom sudu, bila jednako vrijedna kao i sama tehnologija“, kaže.
Projekt završava, ali rezultati ostaju
Projekt se približava završetku, ali njegovi rezultati ne bi trebali nestati s posljednjim projektnim izvještajem.
Ostaju VR model širenja požara u strojarnici i pripadajuća oprema, digitalni blizanac za upravljanje energijom te AI modeli za sigurnu i autonomnu plovidbu. Ostaju i znanstveni radovi, javno dostupni rezultati i metodologija koju će drugi moći dalje razvijati.
Vukelić ipak posebno izdvaja još nešto – ljude i veze koje su tijekom četiri godine stvorene između akademske zajednice, gospodarstva te javnog i civilnog sektora.
Za Rijeku je to posebno važno jer se, kaže, pojam pomorskog grada više ne može svesti samo na brodove i luku.
„INNO2MARE je pomogao da se ovdje složi ekipa koja može ravnopravno raditi s Antwerpenom i Ljubljanom, i to na temama koje su za europsko pomorstvo trenutno najvažnije – digitalna i zelena tranzicija“, ističe.
Dio kompetencija koje su se prije tražile izvan Hrvatske sada se može razvijati i u Rijeci. Pomorci bi trebali dobiti mogućnost realističnijeg protupožarnog treninga bez rizika stvarne vježbe, dok bi razvijena AI rješenja trebala pomoći sektoru u prijelazu prema autonomnoj plovidbi.
„Kroz popularizacijske aktivnosti provedene u protekle četiri godine nadamo se da smo mladim ljudima otvorili oči da pomorstvo i brodogradnja više nisu arhaični poslovi, već industrija koja velikim koracima grabi u tehnološku budućnost, a tu budućnost pomažu oblikovati i riječki stručnjaci“, zaključuje Vukelić.
Iza projekta stoji šira europska politika inovacija
INNO2MARE teško bi bilo provesti u ovom opsegu bez europskog financiranja. Projekt je financiran kroz Obzor Europa, glavni program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
U oblikovanju tog programa važnu je ulogu imao Europski parlament. Zastupnici su u travnju 2021. odobrili Obzor Europa, nakon što je Parlament u pregovorima o višegodišnjem proračunu EU-a osigurao dodatna sredstva i za istraživanje. Program podupire europsku znanost, istraživanja i inovacije te traženje odgovora na velike izazove poput klimatskih promjena i digitalne transformacije.
Jedan od ciljeva europske politike istraživanja i inovacija je i jačanje kapaciteta zemalja koje zaostaju u tom području. INNO2MARE financiran je kroz poziv „Excellence Hubs“, čiji je cilj jačanje regionalnih inovacijskih ekosustava povezivanjem akademske zajednice, poduzeća, javnih vlasti i civilnog društva.
Takav pristup INNO2MARE primjenjuje kroz suradnju fakulteta, tvrtki te javnog i civilnog sektora, dok se istraživačke i inovacijske aktivnosti testiraju kroz tri konkretna pilot-projekta: od VR treninga za požar na brodu do umjetne inteligencije za upravljanje energijom i sigurniju plovidbu.
„Bez europskog financiranja ovog projekta jednostavno ne bi bilo. Riječ je o istraživanju koje traje četiri godine, zahtijeva skupu opremu, računalne i ljudske resurse“, ističe Vukelić.
Dodaje da im je Obzor Europa omogućio i ono što je u istraživanju posebno važno – prostor za isprobavanje novih rješenja prije nego što ona budu spremna za tržište.
„Obzor Europa nam je omogućio i nešto što se teško kupuje, a to je pravo da nešto isprobamo i da to ne uspije iz prve, što je bit istraživačkog rada“, zaključuje.
#europeforus
