Pozivu na tribinu „Ekološko gospodarenje bio razgradivim otpadom“ nisu se odazvali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike
U dvorani Transadrije održana je tribina „Ekološko gospodarenje bio razgradivim otpadom – Bio Logic 2020“ koju je organizirala Udruga Krizni eko stožer Marišćina u suradnji s Primorsko-goranskom županijom. Cilj tribine bio je potaknuti jedinice lokalne samouprave iz Primorsko-goranske županije, kao i lokalna komunalna društva da zajedničkim akcijama osiguraju građanima pravne i logističke preduvjete za odvajanje biorazgradivog komunalnog otpada.
Na tribinu su pozvani svi akteri koji pravno i operativno kreiraju sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji, kako bi zajednički pronašli rješenje za probleme koji utječu na kvalitetu života ljudi koji žive u okolici Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Pozivu na tribinu nisu se odazvali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Tribini su prisutvovali župan Zlatko Komadina sa suradnicima, predsjednik udruge Krizni eko stožer Marišćina Josip Begonja, gradonačelnici i načelnici s područja Primorsko-goranske županije te direktori komunalnih društava.
Održana je i panel rasprava o mogućnostima i preprekama provođenja odvojenog prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada o čemu su govorili panelisti: direktor TD Ekoplus d.o.o. Miodrag Šarac, pomoćnik direktora Ponikve Eko otok Krk d.o.o. Ivan Jurešić, direktorica KD Čistoća Jasna Kukuljan, predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić, Josip Katalinić iz udruge Krizni eko stožer Marišćina i savjetnica Udruge gradova za pitanje gospodarenja otpadom Sonja Polonijo.
Župan Zlatko Komadina rekao je kako je Primorsko-goranska županija pomogla Eko stožeru da organizira ovaj skup kako bi se vidjela moguća rješenja prikupljanja i obrade otpada.
„Marišćina je u problemu jer je ona srednji dio sustava kojemu nedostaje početak i završni dio. Naime, niti je riješeno prethodno odvajanje, niti biootpad niti kompostane, što moraju riješiti gradovi i općine te njihova komunalna društva. Nije riješen plasman goriva iz otpada, a nažalost niti sekundarne sirovine što je dužna napraviti država koja nije izgradila obećane četiri energane. Također, nema tržišta sirovina, komunalci moraju platiti da netko uzme odvojeni otpad. Dokle god je cijena zbrinjavanja manja nego što je davanje sekundarnih sirovina, tu će biti problema. Treba smanjiti pritisak na Marišćinu. Marišćina je državni projekt i dio je državne strategije gospodarenja otpadom. U Istri je izgrađen Kaštijun, a isti centar će se graditi u Splitu. Sustav je manjkav jer ne možete nemati prvi dio sustava, imati srednji i nemati zadnji dio sustava. “, rekao je Komadina te pritom osvrnuo na pozitivan primjer gospodarenja otpadom otoka Krka: „Ako mogu Krk i njihovo KD Ponikve, mogu svi komunalci na području PGŽ“.
Predsjednik udruge Krizni eko stožer Marišćina Josip Begonja istaknuo je kako je cilj tribine još je jednom pokazati svima da bio otpad treba odvojiti od ostatnog otpada i kompostirati na mjestu nastanka. Samim time izbjegavamo smrad na Marišćini i utjecaj Marišćine na stanovništvo i okoliš. Da bi se to provelo institucije moraju osigurati pravnu i tehničku logistiku kako bi mještani mogli odvajati bio otpad čime bi se problem Marišćine rješavao.
Josip Katalinić iz udruge Krizni eko stožer Marišćina rekao je kako s ovom tribinom žele potaknuti jedinice lokalne samouprave da konačno krenu s rješavanjem problema.
„Rješavanje problema gospodarenja s bio otpadom je zapravo rješavanje svega. Ministar Čorić rekao je da ukoliko se ne otkloni smrad sa Marišćine da će se ona zatvoriti, a to se do sada nije desilo. Da bi to sve profunkcioniralo na Marišćini treba promijeniti koncept gospodarenja otpadom, a upravo je cilj ove tribine ukazati jedinicama lokalne samouprave da moraju odvajati bio otpad i kompostirati ga negdje u svojoj blizini.
„Ovakve tribine su dobre jer na njima razgovaramo i ukazujemo na probleme koji nas čekaju u sustavu gospodarenjem otpadom jer cijeli sustav od građana, države, do nas i komunalaca nije uspostavljen. Trenutno moramo „plivati u sustavu u kojem se nalazimo zbog toga što su Istarska i Primorsko-goranska županija prve napravile centre, a sustav nije postavljen i mi smo djelomično kažnjeni jer nemamo gdje plasirati gorivo iz otpada i nema dovoljno sirovine“, rekao je direktor Ekoplusa Miodrag Šarac.
Vezano za smrad Marišćine istaknuo je kako su u proteklih 7 mjeseci poduzeti koraci kojim je razina i područje smrada smanjena, a ovo proljeće će se poduzeti koraci otplinjavanja povećanja plake.
Na tribini su iznijeti svi problemi postojećeg sustava gospodarenja otpadom, ali i mogućnosti za unapređenje sustava odvajanja biorazgradivog otpada.
Na žalost, dio jedinica lokalne samouprave na čelu s najvećim proizvođačem otpada, gradom Rijeka te mogućnosti uopće ne koriste, već se biootpad zajedno s miješanim komunalnim otpadom odvozi na odlagališta, rekli su članovi Udruge koji su i predložili prihvaćanje zaključaka kojima bi se, kako jedinice lokalne samouprave tako i lokalna komunalna društva obavezali na striktnu primjenu Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom i u dijelu koji se odnosi na obvezu odvojenog prikupljanja i zbrinjavanje biootpada te svoje sada zapravo nezakonite odluke uskladili s navedenim propisima.
Istaknuli si kompostiranje kao najbolju metodu gospodarenja biootpadom, koja doprinosi podizanju kvalitete tla i dostizanju ciljeva smanjenja stakleničkih plinova kroz zadržavanje ugljika i dušika u tlu.