U četvrtak 7. studenog od 17 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci održat će se simpozij „Balkan je drugdje“
Simpozij je dio međunarodne skupne izložbe „Mi nismo kao oni“ fokusirane na predodžbe kojima oblikujemo sliku drugog i pitanja kako drugi vide nas. Održava se u sklopu EU projekta Riskiraj promjenu i kao dio pretprograma Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture.
Namijenjen je stručnoj publici iz područja kulturnih studija, filozofije ili povijesti umjetnosti, ali i svoj drugoj publici koju zanimaju pitanja (povijesti) tolerancije na širem riječkom području, kulturološko-politološka poimanja Balkana i s njima u vezi poimanja „drugog“, pitanje migracija i gostoljubivosti u drugom desetljeću 20. stoljeća te srodne teme.
O njima će govoriti Tea Perinčić, kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja (predavanje “Tolerancija u Rijeci iz povijesne perspektive”), Ana Inić i Sandra Jukić, doktorandice na studiju Glotodidaktike Filozofskog fakulteta u Rijeci (predavanje “Frazemi i stereotipi o drugome, na primjeru Balkana“), kulturolog Eric Ušić ( “Viva la fratellanza: pitanje drugog u poratnim grafitima u Istri i Rijeci”) i Željko Senković s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku (predavanje“Migracije, pitanje hospitaliteta i politika prijateljstva”).
Balkan je krajem 19. stoljeća zadobio mahom negativne konotacije disfunkcionalnog sustava, divljeg, neuljuđenog i neželjenog pojma kojim se uglavnom identificira ono što je ‘tuđe’, što je ‘negdje drugdje’. Kako se šire i kako se opovrgavaju negativni stereotipi o Balkanu, o „drugom“? Je li Balkan uvijek drugdje, kao što kaže Žižek, jugoistočnije od onog gdje smo „mi“? Simpozij „Balkan je drugdje“ na ova i druga pitanja nastojat će odgovoriti iz perspektiva suvremene umjetnosti, kulturologije i filozofije.
Organizator: Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka
Sažeci izlaganja:
Tea Perinčić, kustosica PPMHP, Rijeka: “Tolerancija u Rijeci iz povijesne perspektive”
Postoji predodžba o tome da je Rijeka grad u kojoj je tolerancija ukorijenjena u biti njegova postojanja. Ma koliko to lijepo izgledalo, analiza povijesnih događanja u ovome gradu pokazuje zapravo niz suprotnih i pogubnih ponašanja koji su doprinijeli tome da je Rijeka daleko od mjesta gdje se prihvaćaju različitosti. Po svojem određenju Rijeka, kao lučki i trgovački grad, otvoren je za doseljenike bez obzira s koje strane dolazili sve dok njihova umješnost i poslovni uspjeh doprinosi prosperitetu grada. Raznim sustavima obrane i kontrole grad je stoljećima živio na međi raznih država, opstajući relativno mirno i propuštajući unutar svojih zidina samo one koji su se uklapali u postojeće strukture. Ono što je na taj način moglo postati multietnička sredina, odjednom od „doma“ postaje neprijateljsko mjesto za sve koji gotovo preko noći postaju „drugi“ i gube pravo na zavičajnost. Teško je stoga obraniti sliku Rijeke kao tolerantnog grada osim kao ideala kojem se još uvijek teži.
Ana Inić i Sandra Jukić, doktorandice na studiju Glotodidaktike, FF Rijeka: “Frazemi i stereotipi o drugome (na primjeru Balkana)”
Stereotipi se u prvome redu odnose na predodžbe koje dijele ljudi s jednakom kulturnom osnovom. Međutim, stereotipi se definiraju i kao „rigidna, često netočna, ponekad pogrdna, izuzetno pojednostavljena vjerovanja, obogaćena prosudbama, vrednovanjem, komentarima, određena kulturno i društveno, a ovise i o psihološkoj strukturi osobe“ (Bertoša 1999.). Mnoštvo frazema u hrvatskome, ali i drugim jezicima, opisuje ljudski izgled, karakter, navike i način života. Kada te odlike prihvatimo kao univerzalno obilježje neke skupine onda nam jezik otkriva mnogo o našem odnosu prema drugome. U ovome će se radu predstaviti primjeri i analiza frazema u hrvatskome jeziku koji su utemeljeni na stereotipima o drugome s područja Balkana.
Eric Ušić, kulturolog, Ljubljana: “Viva la fratellanza: pitanje drugog u poratnim grafitima u Istri i Rijeci”
Izlaganje se bavi dvojezičnim pro-jugoslavenskim grafitima u Istri i Rijeci – političkim parolama koje su ispisivane tijekom i većim dijelom nakon Drugog svjetskog rata. Grafiti su nastajali u kontekstu (geo)političkih i diplomatskih previranja oko pitanja talijansko-jugoslavenske granice. Pored historijske pozadine nastanka i ideoloških značenja grafita te njihove trenutne pozicije u post-jugoslavenskom kontekstu, izlaganje će se pozabaviti pitanjima na koji su način u grafitima artikulirani talijansko-hrvatski odnosi te što nam grafiti nakon 70 godina mogu “otkriti”?
Željko Senković, Odsjek za filozofiju, FF Osijek: “Migracije, pitanje hospitaliteta i politika prijateljstva”
U današnjoj krizi orijentacije, migracije su budućnost i neuhvatljiva sadašnjost. Raspad suverenosti nacija-država traje, a to znači da još uvijek traje politika koja počiva na figuri neprijatelja: Drugi se neutralizira i suspendira. Stoga je prioritetno drugačije mišljenje i drugačije djelovanje. Potrebna je nova solidarnost, izjednačiva s klasičnim idealom prijateljstva (philia), kao uvjetom nastanka pravedne zajednice. Stoga bi hospitalitet trebao smjerati s onu stranu klasične politike i etike, kada subjekt postaje čovječanstvo.
