Svake godine 13. rujna obilježava se Međunarodni dan sepse, gdje se nizom predavanja i edukacija upozorava na rano prepoznavanje, prevenciju i važnost ciljane uporabe antibiotika u sprječavanju i nastanku sepse
Ove godine KBC Rijeka i Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje u partnerstvu s Fakultetom zdravstvenih studija Rijeka planiraju obilježiti Međunarodni dan sepse javno, na Korzu u Rijeci (štand kod gradske ure).
Promocija će se održati od 10 do 12 sati a na Korzu će se i dijeliti promotivni materijal. Budući da je sepsa jedan od ključnih problema moderne medicine, s visokom stopom smrtnosti, a neizravno je povezana s nekontroliranom uporabom antibiotika, cilj je educirati građanstvo o ranom prepoznavanju sepse i važnosti kontrolirane i ciljane uporabe antibiotika.
Sepsa je najčešća ali teško prepoznatljiva bolest koja nosi visok rizik od smrti i dugotrajnih komplikacija i invaliditeta. Sepsa ostaje glavni uzrok smrti od infekcije usprkos napredovanju moderne medicine, uključujući cjepiva, antibiotike i intenzivno liječenje. Sepsa koja se u javnost pogrešno tumači kao “trovanje krvi”, jedan je od vodećih uzroka smrti širom svijeta.
Sepsa nastaje kao odgovor organizma na upalno oštećenje tkiva i organa. Može dovesti do septičkog šoka, multiorganskog zatajenja i smrti, naročito ako nije na vrijeme prepoznata u ranoj fazi razvoja te adekvatno liječena. Otprilike jedna trećina do jedne polovine bolesnika sa sepsom umire.
U današnjem svijetu sepsa je odgovorna za 60-80% smrti u dječjoj dobi, a godišnje ubije više od 6 milijuna novorođenčadi i uzrokuje više od 100.000 slučajeva majčinske sepse. Svaki sat, oko 50 ljudi umire od sepse. Sepsa uzrokuje više smrti od raka prostate, raka dojke i HIV/AIDS-a. Globalno, oko 20 do 30 milijuna slučajeva sepse javlja se svake godine.
Stručnjaci procjenjuju da je sepsa odgovorna za većinu smrtnosti povezane s HIV-om, malarijom, upalom pluća i drugim infekcijama stečenim u zajednici i zdravstvenom okruženju te pri traumatskim ozljedama. Pacijenti koji prežive sepsu imaju dvostruko veći rizik od smrti u sljedećih 5 godina.
Usprkos prednosti moderne medicine, uključujući cjepiva, antibiotike i intenzivnu njegu, sepsa se dramatično povećava prvenstveno zbog starenja stanovništva. Broj hospitaliziranih osoba povezanih sa sepsom udvostručio se tijekom posljednjih 10 godina, što je više od broja hospitaliziranih zbog infarkta miokarda. Međunarodna istraživanja pokazala su da 20-40% pacijenata sa sepsom kojima je potreban tretman na odjelima za intenzivno liječenje (u šoksobi), razvilo je sepsu izvan bolnica. Sepsa koja se razvija postoperativno na trećem je mjestu po učestalosti.
Sepsa se često prekasno otkrije jer su klinički simptomi, poput povećane tjelesne temperature, povećanja otkucaja srca ili frekvencije disanja te laboratorijskih nalaza (broj bijelih krvnih zrnaca), koji se trenutno koriste za dijagnozu, zajednički za niz ostalih sindroma i simptoma. U djece simptomi i znakovi mogu biti suptilni i praktički nevidljivi, a zatim brzo nastupajući i letalni.
Troškovi liječenja sepse vrlo su visoki. Procjenjuje se da je 14,6 milijardi dolara utrošeno na hospitalizaciju u SAD-u, a ti troškovi prosječno se povećavaju. Troškovi povezani s dugoročnim posljedicama sepse nisu poznati. U Europi se procjenjuje da zdravstvena skrb za bolesnika oboljelog od sepse stoji oko 25.000 eura. S obzirom na veliku smrtnost, trošak sepse je nemjerljiv.
Sepsa je hitno stanje u kojem se pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem, uključujući antimikrobne lijekove, intravenozne tekućine te ciljani tretman za oporavak cirkulacije i bubrežne funkcije, može prepoloviti smrtnost. Kod sumnje na sespu bolesnika treba hitno uputiti u odgovarajuću ustanovu kako bi mu se pružila stručna i adekvatna pomoć. Rano liječenje sepse smanjuje komplikacije, smrtnost i broj bolničkih dana, što u konačnici dovodi do smanjenja bolničkih troškova. Nažalost, sepsa je još uvijek prisutna, a incidencija sepse pretekla je incidenciju infarkta miokarda.
