U Gradskoj vijećnici prezentiran je EU projekt Rivaval, u kojem partneri iz Rijeke, Zadra i Splita rade na revitalizaciji i ponovnom stavljanju u funkciju zapuštene baštine.
Naime, cilj projekta je revitalizirati i ponovno staviti u upotrebu zapuštenu baštinu jadranskog krajolika te lokalnom stanovništvu i turistima, na siguran način, učiniti dostupnim trenutno zapuštene građevine, vojne utvrde i bunkere koji predstavljaju važan oblik kulturne baštine sa značajnim ekonomskim, turističkim i kulturnim potencijalom. Tako se u Rijeci i Zadru namjeravaju staviti u funkciju talijanski bunkeri, a u Splitu revitalizirati Poljoprivrednu zadrugu Kaštela COOP i autohtonu vinsku sortu kaštelanski crljenak.
Srđan Škunca, pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke istaknuo je kako je Rijeka za svoj dio projekta izabrala Aplski bedem, sustav talijanskih vojnih fortifikacija koje su u Rijeci bile predmetom istraživanja entuzijasta.
„Istražitelji vojne povijesti povremeno su istraživali te dijelove i objavljivali, ali ipak se ne može reći da je to bilo na onoj razini sustavnosti kakav bi on trebao biti da se s tim fenomenom kasnije uhvatiti u koštac u smislu njegove valorizacije, prezentacije i obilovanja konkretnih projekata s kojima ćemo se prijavljivati na izvore financiranju koji bi nam mogli stajati na raspolaganju kako bismo njih prezentirali i aktivirali“, kazao je pročelnik Škunca.
U sklopu projekta, koji traje već dvije godine, ali je usporen zbog pandemije koronavirusa, najprije je pažnja usmjerena na dokumentiranje, stručno i znanstveno vrednovanje i istraživanje. Alpski bedem čini velik broj objekata, od kojih je jedan već stavljen u funkciju kao Astronomski centar Rijeka, a u sklopu projekta Revival Rijeka će prezentirati bunker Katarina B.
„Riječ je o vojnoj utvrdi koja je smještena istočno od Centra za rehabilitaciju na Pulcu. Riječ je o izuzeto kvalitetno sačuvanoj utvrdi, koja ima vrlo atraktivan podzemni i nadzemni dio i koji je dobar reprezentant ovog složenog fortifikacijskog sustava koji se naravno ne može u cijelosti prezentirati, ali ova lokacija koju smo izabrali bi trebala biti danas-sutra i lokacija koja bi trebala poslužiti kao interpretacijski centar upravo ovog segmenta vojne baštine na području rijeke. Naš cilj je stvoriti dokumentacijske i svaku druge osnove, kako bi mogli u sljedećem financijskom razdoblju EU fondova privući sredstva za stvaranje interpretacijskog centra vojne baštine“, kazao je pročelnik Škunca.
Antonija Mlikota, predstavnica Sveučilišta u Zadru, prezentirala je Digitalni dokumentacijski centar izgubljene baštine. Web stranica ima 3 najvažnija segmenta – popis lokacija, zemljovid s lokacijama i video galerije. Posjetitelji mogu pristupiti svakom mjestu i saznati glavne informacije poput tipologije, godine izgradnje, izvornog imena, stila gradnje, arhitekta i vlasnika, dok nakon toga slijede i temeljita objašnjenja tipologije i stila, arhitektonskog opisa, povijesnog i urbanog konteksta, te potencijala stvaranja nove turističke ponude. Za sve postoje i fotogalerije koje prikazuju lokalitete i daju vizualni prikaz izgubljene baštine.
Za bunker Katarina B također je postavljena i interaktivna virtualna šetnja i story telling sadržaj. Upravo taj riječki sadržaj dobio je 3. mjesto na svjetskom natječaju tvrtke Adobe za najbolji e-learning sadržaj. Dok je za projekt u Rijeci zadužen Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, posao dokumentiranja i osmišljavanja story tellinga povjeren je tvrtki RPK Design iz Rijeke.
Mlikota je predstavila zadarski projekt revitalizacije bunkera, a Maja Vukan, predstavnica Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, namjeru da se kroz Revival projekt revitalizira autohtona vinska sorta.
Projekt se realizira u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.825.035,00 eura, bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 136.127,50 eura, a preostala sredstva osiguravaju partneri projekta.
Nositelj projekta je talijanski Grad Forli, uz partnere Grad Campobasso (IT), Grad Cesenatico (IT), Grad Pesaro (IT), Grad Rijeka (HR), Grad Zadar (HR), Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (HR) i Sveučilište u Zadru (HR).
