Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine povučena je danas s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke. Zbog neslaganja većine vijećnika oko prijedloga ostanka garaže Autotroleja na postojećoj lokaciji gradonačelnik Marko Filipović povukao je prijedlog Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka do 2027. godine
Gradsko vijeće raspravljalo je o Strategiji razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine i Prijedlogu akcijskog plana za provedbu Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine.
Uvodno obrazloženje dala je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan dok je Igor Bobek iz tvrtke Apsolon kao izrađivač Strategije prezentirao projekte koji su tema strategije.
Strategija uključuje 18 strateških projekata ukupne vrijednosti 70,7 milijuna eura
Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka predstavlja okosnicu i okvir budućih ulaganja te temeljni dokument za sklapanje Sporazuma o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja te povlačenje sredstava iz EU fondova putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma). Vizija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2021. – 2027. godine glasi: Uključiv i specifičan prostor – usmjeren svim generacijama, Inovativan i dinamičan prostor – usmjeren gospodarskoj budućnosti te Plavi i zeleni prostor – usmjeren održivosti okoliša.
Urbana aglomeracija Rijeka će u nadolazećem razdoblju na raspolaganju imati 55 milijuna eura, a Strategija uključuje 18 strateških projekata ukupne vrijednosti 70,7 milijuna eura s planiranim ITU sufinanciranjem od 55 milijuna eura.
Projekti bi se trebali provoditi na čitavom području Urbane aglomeracije Rijeka, koju čini 14 jedinca lokalne samouprave: gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica, Opatija i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo. Temeljem odluke Koordinacijskog vijeća iz srpnja 2023. godine, ukupna sredstva namijenjena za Urbanu aglomeraciju Rijeka raspodijeljena su sukladno popisu stanovništva iz 2021. godine te dostavljenim prijedlozima prioritetnih projekata od strane gradova i općina.
Među 18 projekata, nalaze se i projekti čiji su nositelj Grad Rijeka i društva u gradskom (su)vlasništvu: nastavak Energovog projekta „Obnova toplinarstva Grada Rijeke“, nastavak Autotrolejevog projekta „Jačanje sustava javnog prijevoza“, rekonstrukcija Export Drva u višenamjensku infrastrukturu u funkciji podrške gospodarstvu i turizmu, revitalizacija Teatrina te projekt koji predviđa uređenje Dvorane mladosti i OŠ Trsat.
Autotrolejev projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza“ izazvao negodovanje vijećnika
Autotrolejev projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza“ izazvao negodovanje vijećnika zato što je njime predviđen ostanak garaže Autotroleja na Školjiću, uz određene preinake, nadogradnju i otvaranje šetnice uz Rječinu.
Vijećnik Aleksandar Saša Milaković (Nestranački) je kazao kako mu je nejasno tko je definirao ovaj projekt – tvrtka Apsolon ili Grad?
Govorio je o problemu garaže Autotroleja za koju se govorilo da je neadekvatna i da se za nju hitno treba naći nova lokacija. Govorio je o dokumentaciji studije iz 2020.g koja je definirala preduvjet razvoja grada u nužnost preseljenja. Zašto je nigdje nije mogao pronaći. Ovako će 8 milijuna eura biti uložena u rekonstrukciju nečega što uopće ne bi tamo trebalo postojati. Glavni problem – nedostatak prostora će se još više smanjiti predviđenom izgradnjom šetnice.
Pogledajte video prilog Kanala Ri:
Vedran Vivoda (AM) je također komentirao kako je ostanak garaže Autotroleja i njena nadogradnja smrt te lokacije. Nigdje se ne spominje što je s bazenom koji je dio garaže Autotroleja. Jedini razlog koji gradonačelnik ističe kao nužnost ostanka na toj lokaciji je trošak za Autotrolej.
Zgrada Exportdrva – novi Galeb?
Također smatra kako je i 13 milijuna eura za uređenje Exportdrva upitno. Pitanje je ima li uopće smisla obnavljati taj objekt jer zgrada nije vrijedna i nije zaštićena kao kulturno dobro. Za taj se novac mogla srušiti zgrada i na njenom mjestu napraviti nova koja će imati tu namjenu. Njemu se čini da je ta zgrada novi Galeb. Projekt Teatrino je također kontinuitet lošeg upravljanja i sad strši kao ruina. Nakon što su konzervatori rekli svoje, misli da Grad više niti ne zna što će biti u Teatrinu.
Petra Karanikić je u ime Kluba SDP naglasila kako klub podržava Strategiju. Nebojša Zelič (Možemo) je kazao kako neće podržati Strategiju upravo zbog autobaze Autotroleja. U suprotnosti je sa sadržajem GUP-a.
“Godinama pričamo o drugačijem uređenju Školjića i onda dobijemo dokument koji poništava sve to. Ne postoji nikakva javna rasprava o tome. Možda se zaista ne može maknuti, ali da bi se to znalo trebala je javna rasprava. Uvjet nultog kilometra nije dovoljan.”
Iva Davorija (Možemo) je govorila o procjeni utjecaja na okoliš, zato što je obveza izrade navedena u mišljenjima svih institucija. Propustilo se integrirati biciklističku stazu, a ova Strategija je bila idealan trenutak za to.
Iva Rinčić (Nezavisna) je kazala kako joj nije jasno da konzervatori nisu tražili i procjenu utjecaja na baštinu.
Sabina Marov (Most) je podsjetila da je bazen na Školjiću izgrađen 1924.g., a nije obnovljen već desetljećima. Danas treba donijeti odluku da u tom bazenu trebaju ostati gume Autotroleja. Ne razumije da Grad nema interesa da taj dio grada dobije ponovno svoj bazen, a Školjić rastereti pukog servisa autobusa. Gradonačelnik je 2020.g. govorio da je ideja realizirati Autotrolej na drugu lokaciju, a direktor Smojver je naveo Mlaku kao širu lokaciju, gdje je predviđena i jedna stanica gradske željeznice. Smatra da ovo pitanje zaslužuje javnu raspravu.
Pročelnica Buljan: Sam projekt će biti razrađen kasnije.
Pročelnica Ljiljana Buljan je pojasnila kako su ove projekte predlagali predstavnici UAR, Koalicijsko i Partnersko vijeće i ITU Provedbeno tijelo.
Što se Teatrina tiče, DPU Benčić je već bio na Gradskom vijeću i dopunjen je. Konzultacije s konzervatorima su obavljene. Teatrino će biti multifunkcionalne namjene, prema tome nije zacementirano da tamo mora biti Art kino, već će se koristiti za razne namjene. Prije obnove te zgrade, napraviti će se statička analiza jer se mora zadržati pročelje. Prema mišljenju konzervatora ne može se nadograditi jedna etaža ali se može povećati volumen krova. Što se Autotroleja tiče bilo je raspravljano nekoliko lokacija, Srdoči, Baračeva ulica i Sušačka draga. Na koncu je išao prijedlog rekonstrukcije u suvremeni garažni prostor s uređenjem javnih površina i šetnice. Sam projekt će biti razrađen kasnije. Što se zelene infrastrukture i biciklističkih staza tiče to će sadržano u Strategiji koja se izrađuje i uskoro će ići na savjetovanje. Ona će predvidjeti uređenje takvih prostora.
Marin Račić (nezavisni) kazao je kako u Vodovodnoj ulici ima ured i zna što znači garaža na Školjiću zbog buke autobusa. <“Cijela ta priča je deplasirana, ako studije postoje zašto ih nismo vidjeli.”, kazao je.
Filipović: To je prostor koji zaslužuje valorizaciju
Gradonačelnik Marko Filipović je govorio kako su se u pripremi Strategije fokusirali na obnovu dvorane Trsata, obnovu Teatrina za koju je Art kino radilo studiju.
Konzervatori su u međuvremenu, nakon dužeg razmatranja, konačno dali stav da je nemoguće tu zgradu proširiti. Ovim rješenjem pušta se mogućnost šire namjene tog objekta.
“Što se baze Autotroleja tiče, to je prostor koji zaslužuje valorizaciju. Autotrolej je imao zadaću razmatranja te lokacije. U kontekstu cijelog Školjića imamo dvotračnu prugu koja predviđa novi vijadukt, pa će se postojeći most morati maknuti, što će otvoriti nove vidike. Također je i Energana dala poticaj vlasnicima za uređenje fasada.”
Podsjetio je kako je Vodovodna ulica na višoj koti nego što je to plato garaže.
“Taj je prostor u potpunosti u vlasništvu Autotroleja. Druge lokacije podrazumijevaju kupnju prostora, ogromni trošak u nultom kilometru, podrazumijeva i veću količinu ispuštanja CO2. Ispitivane su sve lokacije. Na lokaciji na Srdočima su se građani pobunili. Sušačka draga je utvrđena kao vodozaštitno područje. Za lokaciju u Baračevoj je potrebno riješiti imovinsko-pravnu problematiku i trošak nultog kilometra. Trenutno se to ne bi moglo podmiriti iz proračuna. Na Školjiću je predviđen parking za flotu Autotrolejovih autobusa s parkingom na krovu te garaže, šetnica uz Rječinu i zelenim prostorom koji odvaja tu garažu od drugog prostora. Ovo je samo idejno rješenje. Pred vama je odluka o korištenju bespovratnih 8 milijuna eura, a u široj slici 55 milijuna eura. Vaša je odluka hoćemo li taj novac uzeti ili ne.”, rekao je gradonačelnik Filipović.
Nebojša Zelič (Možemo) je gradonačelniku odgovorio kako je odgovornost na njemu, a ne na vijećnicima.
“Sve izmjene GUP-a su bile izrađivane pod vašom političkom opcijom i vašom ingerencijom, vi ste nas desetljećima uvjeravali u to. Ne možete vi promijeniti vašu politiku preko noći. Zašto to niste rekli prije dvije godine. Što se sredstava tiče, ništa neće propasti samo će se odgoditi i odložiti. Odgovornost je na vama i to ćete morati objasniti svojim kolegama u Koordinaciji UAR”, kazao je Zelič.
Aleksandar Saša Milaković je pitao gradonačelnika da pojasni koliki su troškovi preseljenja garaže i gdje je analiza troška nultog kilometra.
“Postoji li neka analiza troškova preseljenja? Na osnovu čega da prihvatimo ovo rješenje? Sramotno je govoriti da ćemo ostati bez EU sredstava i da ćemo za to mi biti krivi. Maknite Autotrolej iz Strategije i sazovite sjednicu za tjedan dana pa ćemo je usvojiti. Trebali ste nas s time upoznati ranije pa bismo o tome mogli dati svoje mišljenje”, rekao je Milaković.
Gradonačelnik je kazao kako Autotrolej ima sve analize
“Ili ćemo danas ovo prihvatiti ili nećemo potrošiti tih 55 milijuna. Ovo je rješenje do kojeg smo došli. Lokacija na Mlaci u Baračevoj ulici je osim imovinsko- pravne problematike definirana i kontaminacijom zemljišta bivše rafinerije. Zakon obvezuje INU kao vlasnika da to očisti. Ja mogu slati inspekciju, ali ne mogu natjerati INU da to očisti. To čišćenje košta milijune eura. Kad bi to čistili morat ćemo čekati godinama, do tada nema novaca iz EU fondova, ako vi to tako želite. To znači da staju svi projekti UAR i to je odluka s kojom ja mogu živjeti.
Sabina Marov je podsjetila gradonačelnika da 20 godina nije našao sredstva da obnovi bazen na Školjiću. Vijećnik Rogić (HDZ) je podsjetio gradonačelnika da ni u proteklim investicijama UAR nisu iskoristili sva sredstva. Marin Račić je kazao kako je participacija u izradi Strategije bila svedena na razgovor s komunalnim društvima, predstavnicima aglomeracija, ali ne i na komunikaciju s građanima. “Da su argumenti dobri mi bismo to podržali”.
Nikola Ivaniš (PGS) je kazao kako se radi o najnespornijem segmentu razvoja grada Rijeke. Bilo je različitih pristupa i sporova, ali nikad nije bilo rasprave o tome treba li Autotrolej treba ostati tamo gdje je sada ili ne i zato neće glasati za Strategiju.
Filipović povukao tu točku s dnevnog reda
Nakon jednosatne pauze gradonačelnik Marko Filipović je rekao kako je jasno da nema potrebne većine stoga je povukao tu točku s dnevnog reda.
„To će usporiti proces svih projekata koje se tiču svih 14 jedinica lokalne samouprave. U ovom trenutku ne znam što to znači. Postoji velika mogućnost da se jedan od projekata neće realizirati“, rekao je gradonačelnik.
Vijeće je usvojilo samo Odluku o sklapanju Sporazuma o korištenju bespovratnih sredstava tehničke pomoći Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. za podršku provedbi funkcija Posredničkog tijela za odabir operacija. Radi se o ugovoru koji bi se potpisao s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i temeljem kojeg bi se Gradu Rijeci dodijelilo 885.000,00 eura za financiranje tijela u Gradu Rijeci koje provodi poslove vezane uz implementaciju ITU mehanizma. Radi se o posebnom obliku ulaganja sredstava iz Europskih fondova koji je vezan isključivo za projekte i programe Urbane aglomeracije Rijeka.