Konferenciju za medije na riječkom lukobranu održali su Gari Cappelli, kandidat HDZ-a za župana Primorsko-goranske županije i Denis Vukorepa, kandidat HDZ-a za zamjenika župana Primorsko-goranske županije.
Cappeli je ukazao kako za vrijeme izbora građani na kućne adrese primaju letke s kojima se Zlatko Komadina hvali s projektima poput probijanja tunela na Škurinju, Zagrebačkom obalom, budućom marinom Porto Baroš i slično.
Vidim samo neistine u tim pamfletima jer je očito Komadina uvjeren da je najzaslužniji što u tim projektima sudjeluje država. Ne spominje nigdje da je nezaposlenost u zadnje dvije godine veća za 66%, odnosno skoro tri tisuće naših sugrađana u PGŽ ne radi. Ne postoji adekvatno rješenje za ŽCGO Marišćina, gorućeg problema zbrinjavanja otpada. Nema spomena o aktivnoj poljoprivrednoj politici, a da ne spominjem da nema ni rješenja za 55 000 starijih ljudi u ovoj županiji. Podsjećam da županija nema prijavljen niti jedan projekt prema Ministarstvu za izgradnu doma za starije osobe. U tim pamfletima se Komadina hvali kako je upravo on zaslužan za sve, pa smo htjeli danas rasčistiti upravo činjenično stanje – poručuje Gari Cappelli.
U nastavku je Denis Vukorepa podsjetio prisutne “na činjenično stanje i slijed događaja gdje je Zlatko Komadina, koji obnaša dužnost župana Primorsko-goranske županije punih 20 godina, tražio stečaj jednog od najvećih poslodavaca u Županiji i trgovačkog društva koje ni po čemu nije bilo teret ili prijetnja lokalnoj, regionalnoj ili državnoj vlasti, a čime je doveo u pitanje opstanak 1500 lučkih zaposlenika direktno”. Podsjetimo, Denis Vukorepa, predsjednik Uprave Luka Rijeka d.d. obnašao je dužnost u dva mandata po 5 godina, od 2002. – 2007. godine i od 2007. do 2012. godine.
Rijeka Gateway Projekt (RGP – Projekt obnove riječkog prometnog pravca) potpisan je 12.07.2003. godine između Svjetske Banke (IBRD) te Republike Hrvatske, Hrvatskih cesta, Hrvatskih auto cesta, Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka d.d. Dio lučke komponente u RGP-u bila je podkomponenta „Restrukturiranje i privatizacija Luke Rijeka d.d.“. Procedura i rokovi za provedbu postupka definirani su u dokumentu Svjetske banke „Project Appraisal Document“ (PAD) i dokumentu Vlade Republike Hrvatske „Government Project Policy Letter“ (PPL). Proces se temeljio na modelu uvođenja privatnog kapitala u lučke operacije, odnosno privatnih lučkim operatora/investitora u riječki lučki sustav. Prvi korak – preduvjet je bio konsolidirati i osnažiti Luku Rijeka d.d. koja je u to vrijeme bila u većinskom vlasništvu Države i nositelj prvenstvene koncesije.
Godine 2002., Luka Rijeka d.d. je bila i poslovno i financijski na “koljenima”. Bilježila je pad prometa i ogromne gubitke godinama. Gubici su se akumulirali i premašili 50% temeljnog kapitala i stečaj Luke Rijeka d.d. je bio apsolutno izvjestan. Bilo je to opasno vrijeme za riječku luku i našu Županiju. Poslovno i financijski nestabilan koncesionar čiji je „opstanak“ upitan, predstavljao je ozbiljnu prijetnju/ugrozu za lučki sustav, za agente, špeditere, prijevoznike i cijeli riječki prometni pravac, tradicionalno najprometniji teretni koridor Hrvatske. Slom tako velikog poslodavca bio je ozbiljna prijetnja lokalnoj i regionalnoj zajednici. Dakle i Županiji u kojoj je u „tren oka“ bez posla i na birou za zapošljavanje moglo završiti skoro 1500 lučkih zaposlenika direktno, mnoge obitelji ostati bez prihoda, ali i mnogi poduzetnici u našoj Županiji „naslonjeni“ na luku (poslovno povezani s lukom) – ističe Vukorepa.
Bilo je puno „biti ili ne biti“ dana, bilo je puno kriza, bilo je prosvjeda i štrajkova. Luka Rijeka d.d. je bila skoro dnevna tema medija, katastrofalnih najava u novinama. Sve je to kraj Župana Zlatka Komadine prošlo neprimjetno i bilo kakva konkretna podrška riječkoj luci od strane Župana Zlatka Komadine nije postojala – nastavio je Denis Vukorepa.
“Župan Komadina će reagirati tek nakon pet godina i 2007. godine na jednom od zadnjih „vrućih“ radnih sastanaka u Zagrebu na temu dokapitalizacije, tražiti stečaj Luke Rijeka d.d. ničim izazvan i na iznenađenje svih prisutnih sudionika. Na sastanku na kojem su bili prisutni državni tajnici odgovorni za realizaciju Rijeka Gateway Projekta, predstavnici Hrvatskih cesta, Lučke uprave Rijeka, Grada Rijeke i Župan Zlatko Komadina upravo je Zlatko Komadina zatražio stečaj Luke Rijeka d.d. koja je tada već prebrodila najgore i bila u procesu restrukturiranja prema modelu Svjetske banke iz Rijeka Gateway Projekta. Luka Rijeka je tad ostvarivala promet od 4,5 mil. tona tereta (bez kontejnera; s kontejnerskim prometom 5,6 mil. tona), poslovala s dobiti, izvršavala uredno sve svoje financijske obaveze i redovno isplaćivala plaće.”, rečeno je.
Zlatko Komadina je tražio stečaj jednog od najvećih poslodavaca u Županiji i trgovačkog društva koje ni po čemu nije bilo teret ili prijetnja lokalnoj, regionalnoj ili državnoj vlasti. Teško je zaključiti jeli se radilo o zakašnjeloj reakciji Župana Komadine (uspavanom Županu) koji pet godina nije primijetio, nije bio zainteresiran za opstanak Luke Rijeka d.d., nije imao „vremena“ za tu temu ili nečem dugom – ističe Vukorepa.
Dokapitalizacija Luke Rijeka d.d. je provedena unosom pozadinskog terminala/područja Škrljevo u vlasništvo koncesionara na temelju Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između Vlade Republike Hrvatske i Luke Rijeka d.d. kao nadoknada štete zbog gubitka prvenstvene koncesije na zemljištu i objektima koji se nalaze na trasi ceste D-404 čija je izgradnja sastavni dio Rijeka Gateway Projekta.
Ugovor je rezultat trogodišnjeg rada i uske suradnje svih dionika u Rijeka Gateway Projektu, od Vlade Republike Hrvatske, resornog Ministarstva, Grada Rijeke, Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka d.d. – svih koji su nastojali pronaći najprihvatljivije rješenje, svih osim Župana Primorsko-goranske županije, Zlatka Komadine koji se na jednom od zadnjih („vrućih“) radnih sastanaka na temu dokapitalizacije zauzeo za stečaj Luke Rijeka d.d. – kazao je Denis Vukorepa.
Dokapitalizacija je pozitivno utjecala na tržišnu poziciju Luke Rijeka d.d., omogućila da se krene u nove projekate i obnovu lučke mehanizacije, omogućila razvoj distributivnog centra na Škrljevu, osigurala nove prihode i bolje poslovne rezultate koncesionara. Sve je to bilo bilo nužno za idući korak – produženje koncesije za Luku Rijeka d.d. i i Jadranska vrata d.d. (tvrtka-kćer tada u 100-om vlasništvu Luke Rijeka d.d.). Zahvaljujući konsolidaciji Luke Rijeka d.d. i ispunjenju svih obveza iz Rijeka Gateway Projekta, odgovor „vlasti“ je bio pozitivan i objema tvrtkama je 2008. godine odobren zahtjev za produženje koncesije za idućih 30 godina. Prema ugovorima, novo koncesijsko razdoblje za Luku Rijeka d.d. započelo je 2012. godine i traje do 2042. godine, a za Jadranska vrata d.d. od 2011. godine do 2041. godine. Time je koncesionarima osigurano dugogodišnje obavljanje osnovne lučke djelatnostii osiguran preduvjet u riječkoj luci za proces privatizacije lučkih operacija prema modelu Svjetske banke i obavezama iz Rijeka Gateway Projekta.
Postupak privatizacije lučkih operacija realiziran je uvođenjem strateškog partnera i „ulazak“ stranog investitora/privatnog kapitala u riječku luku i hrvatski lučki sustav općenito. Postupak je okončan 2011. godine potpisivanjem ugovora o strateškom partnerstvu na kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (Brajdica) s tvrtkom International Container Terminal Services Inc. (ICTSI), jednim od globalnih lidera u kontejnerskom prometu iz Manile (Filipini). To je bilo prvo strateško partnerstvo, početak investicija privatnog kapitala u riječku luku i pravo strateško partnerstvo sa stranim terminal operatorom u hrvatskom lučkom sustavu općenito.
Danas na kontejnerskom terminalu Brajdica imamo koncesionara na kojeg smo ponosni – po prekrcanim tonama Adriatic Gate Container Terminal je na poziciji najvećeg koncesionara za suhe terete u riječkoj luci i to sve govori. Sve ovo što imamo danas u riječkoj luci logičan je slijed i realizacija vizije koja nas je vodila sve ove godine. Uz potpunu podršku Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pokrenuli smo „kotač“, osigurali investicije („novac“) i započeli velike infrastrukturne projekte u svim lučkim bazenima. Uskoro dolazi novi koncesionar na Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal,a to će biti novi iskorak za riječku luku, naš Grad i cijelu Županiju. Plodove tog projekta ubirat ćemo svi mi u našem Gradu, Županiji i Državi – nastavio je Vukorepa.
Te davne 2007. godine Župan Komadina je ostao usamljen u svom zahtjevu za stečaj Luke Rijeka d.d. i ostao, kao i prije tog nesretnog događaja, jednako nezainteresiran za dinamičan riječki lučki sustav – zaključio je Vukorepa.
Lice riječke luke se mijenja na dnevnoj bazi, ona je ponovo u „igri“ velikih igrača i vraćamo je na mjesto koje joj pripada. To je model i ritam kojim želimo da „diše“ cijela naša Županija, a za to nam treba proaktivna Županija koja će raznim politikama i mjerama potaknuti iskorak svih gospodarskih kapaciteta naše Županije: od turizma, prometa (od zračnog do lučkog), do malog i srednjeg poduzetništva, Županija koja će poticati razvoj pametnih tehnologija, uključiti mlade, povezati znanost i gospodarstvo. Za to nam trebaju ljudi koji imaju iskustvo, znanje, viziju, energiju, entuzijazam, natjecateljski duh. Prirodno je natjecati se za prvo mjesto – budimo prvi u Hrvatskoj po BDP-u, plaćama, kvaliteti života – poručili su Gari Cappeli i Denis Vukorepa na kraju svojeg obraćanja.
