Deset moćnih ptica širokim je krilima nadvilo Cres. Riječ je o mladim bjeloglavim supovima koje su ljudi spasili prošle godine i koji su se nakon toga rehabilitirali u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli na Cresu.
Svoj su novi susret s prirodom doživjeli supovi Histra, Veles, Mokoš, Cres, Fojiška, Krušija, Hana, Andrija, Niko i Saša M.
Svaka jedinka vraćena u prirodu ima veliku vrijednost. Bjeloglavi supovi zakonom su strogo zaštićene životinje. Obitavaju na svega nekoliko kvarnerskih otoka – Cresu, Plavniku, Krku i Prviću. Tamo se gnijezde, no u potrazi za hranom obilaze šire područje uključujući otoke Rab i Pag te obalno zaleđe od istarske Ćićarije do primorskih padina Velebita.
„Bjeloglavi supovi koji se puštaju u prirodu nakon oporavka, potvrda su brige Primorsko-goranske županije za bogatstvo njezina biljnog i životinjskog svijeta. Županija već niz godina ulaže značajna sredstva u rad Centra i Oporavilišta za supove u Belome na otoku Cresu, a trenutačno smo u provedbi i EU projekta kojim će Gorski kotar dobiti Centar za posjetitelje o tri velike zvijeri koje obitavaju na tom prostoru. Ljudi iz naše Županije oduvijek znaju kako živjeti u skladnom suživotu s prirodom, a te vrijednosti nastojimo očuvati i za sljedeće naraštaje. Naša „zeleno-plava“ Županija kontinuirano ulaže napore i sredstva u cilju zaštite prirode, te u skladu s tim, u razvoj održivih grana gospodarstva. Nije uvijek jednostavno, posebno u okolnostima i vremenima koja su teška i za ljude, iznaći financijske mogućnosti za očuvanje neke životinjske ili biljne vrste, ali rekao bih da je možda sad, više no ikad, potrebno podignuti svijest svih građana o nužnosti očuvanja bogate bioraznolikosti našeg kraja. Stoga, mladim supovima koji danas dobivaju drugu šansu za život, želimo sretan i dug let“, poručio je Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, u Rijeci uoči odlaska biologa i njihovih suradnika na Cres.
Otočani, a posebno stanovnici Belog imaju velike zasluge u spašavanju supova. Sami donose pronađene unesrećene mlade ptice te sudjeluju u akcijama spašavanja s djelatnicima Oporavilišta. Naime, hrvatski supovi imaju specifičan izbor lokacije za gniježđenje – gnijezde se na liticama neposredno iznad mora, pa za mlade, i letu ne baš vične, supove, more može biti pogibeljno.
Jedna lijepa priča požrtvovnog spašavanja supa vezana je uz Histru. Tog je supa u lošem stanju pronašao Gordan Golja u reciklažnom dvorištu kraj Rovinja. Uhvatio ga je i hitno prevezao do trajektne luke Brestova gdje je supa preuzeo djelatnik Oporavilišta.
„Rad Oporavilišta u Belome od iznimne je važnosti za očuvanje ove ugrožene i strogo zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj. Tko god je probao raditi nešto slično, zna koliki je trud potreban za skrb o divljim životinjama, koliko nepoznanica se javlja u svakodnevnom radu i koliko je svaka odluka važna. Zato su za naše kolege koji su direktno uključeni u oporavak bjeloglavih supova, ovi trenuci izuzetno emotivni“, rekla je Irena Jurić, ravnateljica Javne ustanove „Priroda“ koja upravlja Centrom za posjetitelje i Oporavilištem za bjeloglave supove Beli.
Dodala je kako ljudi koji sudjeluju u oporavku supova, zajednički proživljavaju sudbinu svake ptice. Njima je puštanje supova u prirodu uistinu nešto veličanstveno.
„Iako se ovogodišnje puštanje oporavljenih supova održalo u za ljude posebnim okolnostima – uz primjenu i poštivanje svih mjera zaštite od novog koronavirusa, u očima svih prisutnih vidjeli su se zadovoljstvo i sreća što danas za ove mlade supove počinje život u prirodi”, kazao je Marko Boras Mandić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije.
Uz njega u puštanju bjeloglavih supova u prirodu sudjelovali su i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić, gradonačelnik grada Cresa Kristijan Jurjako, direktorica Turističke zajednice grada Cresa Sanja Živanović, ravnatelj OŠ Frane Petrića Cres Josip Pope te predstavnik DVD Cres. Rad Oporavilišta podupiru udruge BIOM i Tramuntana te ZOO Zagreb.
Bjeloglavi supovi su strvinari, dakle hrane se isključivo uginulim sisavcima. Strpljivim letom, lagano kružeći iznad pašnjaka, vrlo uspješno pronalaze strvinu i sakupljajući se u većem broju, istu brzo i temeljito ogole do kosti.
Upravo je to jedna od najvažnijih i primarnih uloga supova. Oni su tzv. čistači – u ekosustavu sprječavaju ili višestruko umanjuju mogućnost širenja zaraza. Ta činjenica posebno je dobro izražena u dijelovima svijeta gdje zbrinjavanje animalnog otpada i strvina ovisi velikim dijelom o supovima i drugim pticama strvinarima.
Neki od rehabilitiranih supova opremljeni su GPS odašiljačima kako bi se pratilo njihovo kretanje. Zahvaljujući GPS odašiljačima znat će se kamo su supovi sa Cresa odletjeli. Telemetrijsko praćenje ptica, koristeći satelitsku tehnologiju, danas daje izuzetno vrijedne podatke o načinu njihova života, kretanjima i migracijama. U prvim godinama života supovi mogu imati i međukontinentalne letove.
Primjerice, sup Kruna koji je iz Oporavilišta pušten u proljeće 2018. godine, zimu je proveo na Bliskom istoku – na tromeđi Turske, Sirije i Iraka. Jedan creski sup s odašiljačem trenutačno je u francuskoj Provansi. Tamo u koloniji supova boravi već dulje vrijeme, pa nije isključeno da se možda nikada niti neće vratiti na Kvarner iako je dokazano da se većina hrvatskih bjeloglavih supova nakon što dosegnu spolnu zrelost, tj. s četiri, pet godina, vraća na kvarnerske otoke radi gniježđenja.
Ptice koje su sada puštene, neko će se vrijeme zadržati na Kvarneru, a potom se pridružiti dijelu creskih supova koji nisu na gniježđenju, pa ljetne mjesece redovito provode u austrijskim Alpama. Tamo zbog mnogobrojnih domaćih životinja i divljači koja boravi na planinskim pašnjacima, supovi imaju obilje hrane. Dolaskom zime i snijega, supovi se vraćaju na jug. Neki ostaju na Kvarneru, a poneki odlaze južnije, najčešće do Grčke.
Kao i sve u prirodi, tako i kod supova sve teče u godišnjim ciklusima. Kod mladih ptica on je vezan uz sezonske migracije i lutanja, a kod odraslih se sve vrti oko gniježđenja i podizanja ptića.