Na Korzu su u zrak pušteni crni baloni kao dio performansa kojemu je cilj povećati svijest građana/građanki o rodno uvjetovanom nasilju
Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka, Odjel za podršku žrtvama i svjedocima Županijskog suda u Rijeci, Caritasov dom za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Sv. Ana i SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava u suradnji s Odjelom prevencije Policijske uprave primorsko – goranske obilježili su Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se od 2004. godine kada ga je Hrvatski sabor proglasio u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22.9.1999. godine. Tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio je suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Harju Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec te teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Osuđen je na maksimalnu kaznu zatvora od 40 godina.
Obilježavanje je započelo okupljanjem ispred Informativnog centra za prevenciju kriminaliteta, a malo prije podneva krenulo se prema štandu na Korzu na kojem su za potrebe obilježavanja navedenog dana bili postavljeni informativni materijali koji su se dijelili građankama i građanima.
U 12,05 sati pušteni su crni baloni, a prije samog puštanja izveden je svojevrsni performans. Njime se skrenula pažnja javnosti na važne statističke pokazatelje o nasilju nad ženama te istaknula činjenica da se ne radi o pukim brojkama, već o ljudskim životima. Iz istog je razloga ovogodišnja akcija nosila naziv “Životi, a ne brojevi”.
Prije samih aktivnosti održana je press konferencija na kojoj je svaka od prisutnih organizacija predstavila usluge koje pruža žrtvama nasilja odnosno nasilja u obitelji.
SAVJETOVALIŠTE ZA ŽRTVE NASILJA U OBITELJI
Jedna od usluga dostupnih žrtvama nasilja je Savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji kojeg vodi udruga SOS Rijeka.
Usluge koje Savjetovalište nudi su:
Psihološka pomoć i podrška
Primarna pravna pomoć
Podrška pri uključivanju u tržište rada (pomoć u pisanju životopisa, upoznavanje s radnim pravom i sl.)
Program je namijenjen žrtvama svih oblika nasilja (psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko, obiteljsko, partnersko, vršnjačko), bez obzira na dob, spol i rod.
Sve navedene usluge dostupne su, osim u Rijeci, u Vrbovskom, Korenici, Gospiću i Krku.
Pomoć i dodatne informacije moguće je dobiti putem e-maila (pomoc@sos-rijeka.org) ili na broj telefona 051 211 888 (svakim radnim danom od 10 do 16 sati). Prije dolaska u Savjetovalište potrebna je prethodna najava!
Program financijski podupiru Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija.
Unatoč porastu broja ubijenih i napadnutih žena, koje sve češće stradavaju od njima bliskih osoba, sustav se više bavi nasilnicima, dok žrtva ostaje prepuštena sama sebi, upozoravaju iz udruga koje se bave zaštitom žrtava.
Usvojena Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji
Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine, koju je Vlada usvojila u petak na sjednici, trebala bi osigurati nastavak politike zaštite žrtava nasilja u obitelji sa ciljem podizanja kvalitete njihova života.
Strategija obuhvaća 7 strateških područja – prevenciju nasilja u obitelji, zakonodavni okvir iz područja zaštite od nasilja u obitelji, zbrinjavanje i potporu žrtvama nasilja u obitelji, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji, unaprjeđenje međuresorne suradnje, izobrazbu stručnjaka koji rade u području zaštite od nasilja u obitelji i senzibilizaciju javnosti za problematiku nasilja u obitelji.
Bez tolerancije prema nasilju
“Usvajanjem Strategije Vlada će poslati jasnu poruku da se opredijelila za društvo s nultom stopom tolerancije prema nasilju”, kazala je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.
Kroz 33 mjere u Strategiji su razrađene aktivnosti čiji su nositelji tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave te organizacije civilnoga društva, a svaka mjera Nacionalne strategije utemeljena je na određenom članku Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija).
Za provedbu mjera i aktivnosti u državnom proračunu za 2017. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 161,8 milijun kuna, za 2018. godinu 69,5 milijuna kuna, te za 2019. godinu 69,1 milijuna kuna.
Donošenjem strategije, ističe Murganić, osigurava se nastavak provedbe politike zaštite žrtava nasilja u obitelji sa ciljem osiguravanja većeg stupanja njihove zaštite i podizanja kvalitete njihova života.
Najavljujući tu točku dnevnoga reda, premijer Andrej Plenković podsjetio je da se danas obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama i upozorio da su statistike zadnjih godina izrazito zabrinjavajuće.
Svakoga dana moramo u svim segmentima našega društva činiti napore kako bi se taj fenomen suzbio i smanjio broj žrtava obiteljskog nasilja koje, nažalost, završava i ubojstvima, rekao je.
Lani ubijeno 15 žena
Po podacima MUP-a, od 2012. do 2106. godine žene su u najvećem broju žrtve nasilja u obitelji, kako prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji, tako i kaznenih djela ubojstva, tjelesne ozljede i teške tjelesne ozljede, te kaznenih djela protiv spolne slobode počinjene među bliskim osobama.
Zabrinjavaju podaci o porastu broja ubojstava među bliskim osobama u 2014. godini (18) u odnosu na 2013. godinu (15), daljnjem kontinuiranom broju ubojstava u 2015. godini (18) te 2016. godini (19).
U 2016. godini ubijeno je 15 žena, a broj žena žrtava kaznenih djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i kaznenih djela protiv spolne slobode također je veći od broja žrtava muškog spola.
Po podacima Ministarstva pravosuđa, u razdoblju od početka 2012. godine do kraja lipnja 2016. godine sudovi su izrekli ukupno 14.932 zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji.
Od toga je najviše izrečeno zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti, njih 4289 (28,72 posto) te zabrane približavanja žrtvi nasilja, njih 4163 (27,88 posto). Slijede zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (2983), udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora (1358) te zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju (1292).
Pokreću se studiji na zagrebačkom Sveučilištu za potrebe OS
Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupaka za ustrojavanje diplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te poslijediplomskih studija za potrebe Oružanih snaga RH čiji će nositelj biti Sveučilište u Zagrebu.
Riječ je o diplomskim sveučilišnim studijima te integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje koji bi se trebali početi izvoditi u akademskoj godini 2018./2019. u Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” i sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu kao suizvoditeljima provedbe studija.
Također, odlukom je predviđeno pokretanje postupka za ustrojavanje i akreditiranje poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija specijalističkog studija za potrebe Oružanih snaga RH, čiji će nositelj također biti Sveučilište u Zagrebu, a predviđeno je da s izvođenjem počne najkasnije do početka akademske godine 2022./2023.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ističe kako su Hrvatskoj potrebni visokoobrazovani kadrovi kako bi mogla učinkovito odgovoriti na ugroze, a zadovoljstvo usvajanjem te odluke izrazila je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Foto: Mirjam Tkalčić
