Nepropisno odložen otpad, prepuni spremnici, automobili parkirani ispred kanti i sve veće nezadovoljstvo građana – ovakve scene postale su svakodnevica za djelatnike KD Čistoća u Rijeci. Situacija se dodatno zakomplicirala nakon povećanja cijena komunalnih usluga za čak 70 posto, što je u javnosti otvorilo pitanje – plaćamo li više za čišći grad ili za sustav koji ne funkcionira?
Na terenu je ekipa Kanala Ri provjerila kako sustav u praksi izgleda. Perica Branković, koji u Čistoći radi već 26 godina, svakodnevno jutarnju smjenu započinje u šest sati. Sa svojim kolegom obilazi gradske kvartove od Turnića do ulice Milutina Barača, gdje im je osnovni zadatak pražnjenje kanti za miješani otpad.
Problem predstavlja i nepropisno parkiranje
„Jučer su se praznili žuti spremnici, prekjučer plavi. Svaki dan se kupi jedna vrsta otpada, ne ide sve u isto, ali ljudima se to još uvijek teško može objasniti“, ističe Branković.
Dodatni problem predstavlja nepropisno parkiranje. Zbog manjka parkirnih mjesta, vozila često blokiraju pristup spremnicima, što radnicima znatno otežava posao.
„Ima ljudi koji se neće pomaknuti. Vi onda s velikim vozilom morate manevrirati, micati se, gubiti vrijeme“, dodaje Branković.
Kad se lokaciji konačno može prići, nerijetko se zatekne otpad odložen pored spremnika, a ne u njima. Posebno je problematično odlaganje kartona i glomaznog otpada, za što građani moraju dodatno platiti.
„Ako je netko ovo planirao baciti, morao je karton usitniti. Očito mu namjera nije bila da to pravilno odloži“, komentiraju djelatnici na terenu.
Građani: “Povećanje cijene nije popraćeno poboljšanjem usluge”
Cijela situacija eskalirala je nakon odluke Grada Rijeke o povećanju cijene komunalnih usluga. Gradonačelnica Iva Rinčić najavila je kako bi obavezna minimalna usluga za kućanstva trebala iznositi 14 eura mjesečno, no mnogi građani smatraju da povećanje nije popraćeno poboljšanjem usluge.
Direktor KD Čistoća Bojan Jurdana ranije je upozoravao na vrijeđanje radnika i probleme u sustavu, no sindikalni povjerenik SIKD-a u Čistoći, Ćenan Beljulji, tvrdi da se u praksi malo toga promijenilo.
„Kompletan teret fizičkog posla snose radnici. Samo u 2025. godini poslao sam direktoru tridesetak mailova – od problema s vozilima i radnim uvjetima do plaća i sistematizacije. Kamioni imaju senzore, a nemamo električara ni elektroničara“, naglašava Beljulji.
Dodaje kako dijalog između uprave i radnika praktički ne postoji te da su očekivanja da će se situacija riješiti imenovanjem vršitelja dužnosti – ostala neispunjena.
Vivoda: “Cilj je izbjeći stečaj poduzeća”
Zamjenik gradonačelnice Vedran Vivoda potvrđuje da je Grad pokušao pronaći privremeno rješenje, ali bez uspjeha.
„Razgovarali smo s određenim ljudima koje smo htjeli dovesti na mjesto vršitelja dužnosti, no to se nije pokazalo uspješnim. Odlučili smo se za headhunting agenciju kako bismo pronašli najboljeg mogućeg kandidata“, rekao je Vivoda, dodavši kako je cilj izbjeći stečaj poduzeća.
No, dok su Autotrolej i Rijeka plus već dobili nove vršitelje dužnosti, u Čistoći se rješenje još uvijek čeka.
„Uvijek se govori da čekamo nekakvog osloboditelja. Ali i kad novi direktor dođe, neće moći ništa bez kvalitetnih suradnika“, upozorava Beljulji.
Posebno je sporno povećanje cijena
„Nitko ne zna što ćemo dobiti s tih 70 posto. Hoće li grad biti čišći? Hoće li radnici dobiti veće plaće? Odgovor je – nećemo dobiti ništa. Tim novcem krpat će se rupe nastale lošim poslovnim odlukama“, smatra sindikalni povjerenik.
Struka potvrđuje da poskupljenje samo po sebi nije rješenje. Stručnjak za gospodarenje otpadom Luka Traven ističe kako povećanje plaća ima smisla, ali samo kao dio šire reforme.
„Ovo je interventna mjera kojom se pokrivaju financijske rupe. Sustav treba optimizirati, postaviti kako treba i tek onda izračunati realne troškove“, objašnjava Traven za Kanal Ri.
Prema njegovim riječima, problem je i paušalni odvoz otpada koji ne odgovara svim lokacijama jednako.
„Neke su lokacije preopterećene, druge ne. Građani to vide i zaključuju da je grad prljav. Rješenje je interventni odvoz kada se spremnici napune oko 80 posto“, dodaje.
Grad najavljuje i uvođenje videonadzora na određenim lokacijama, kao i mogućnost nagrada ili popusta za savjesne građane. No, ostaje pitanje hoće li to biti dovoljno.
Dok se sustav ne počne rješavati temeljito i strateški, teret nefunkcionalnosti i dalje će se lomiti na leđima radnika, a nezadovoljstvo građana – rasti.
