U posljednjih nekoliko godina na hrvatskoj obali događa se jedan od najsnažnijih investicijskih ciklusa u novijoj povijesti. Pokretačka snaga ove promjene i modernizacije su u velikoj mjeri europski projekti, koji su počevši s Operativnom programom „Konkurentnost i kohezija“, zatim i kroz Program Konkurentnost i kohezija, omogućili brojna ulaganja u luke, lučice i rive duž Jadrana
Ova ulaganja ne samo da mijenjaju vizure obalnih gradova i otoka, već poboljšavaju njihovu povezanost, doprinose sigurnosti pomorskog prometa i potiču gospodarski razvoj.
Hrvatska iz godine u godinu bilježi i rast broja turista te postaje sve važnija turistička destinacija, koju mora pratiti i razvoj popratne infrastrukture. U tom kontekstu, jednim dijelom možemo promatrati i dogradnju te obnovu lučke infrastrukture kao doprinos lokalnom razvoju i daljnjem napretku.
Novi europski projekt na Rabu donosi još veću sigurnost i koristi za lokalnu zajednicu
Luka Rab ističe se kao jedan od uspješnijih primjera obnove lučke infrastrukture.
Prošle godine završena je treća faza dogradnje gradske luke, projekt vrijedan 4,96 milijuna eura, od čega je 4,12 milijuna sufinancirano iz fondova EU. Zahvaljujući tom zahvatu, izgrađen je zaštitni gat, podignuta je obala kako bi se spriječilo plavljenje povijesne jezgre, a luka je opremljena suvremenom infrastrukturom za prihvat plovila.
No, Rab ne staje te potpisom novog ugovora započinje nova razvojna etapa koja će dodatno učvrstiti njegovu poziciju moderne, funkcionalne i sigurne luke.
Naime, 28. svibnja, svečano je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcija luke Rab (faza 1 – dio 2) i pristupne ceste“, vrijedan više od 14 milijuna eura. Potpisivanjem ovog ugovora započinje realizacija jednog od najvažnijih infrastrukturnih zahvata za Rab u novijoj povijesti. Više od 12 milijuna eura osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što ovaj projekt čini još jednim snažnim dokazom uspješne apsorpcije europskih sredstava u korist lokalne zajednice.
Projekt obuhvaća rekonstrukciju središnjeg dijela luke Rab i pristupne prometnice, čime će se osigurati bolja dostupnost, sigurniji prihvat putničkih brodova te veća otpornost luke na vremenske uvjete. Poseban fokus stavljen je na potrebe lokalnog stanovništva: osigurat će se čak 100 novih komunalnih vezova, čime Rab odgovara na rastuće potrebe građana i cjelokupnog gospodarstva.
U planu je i temeljita rekonstrukcija sjeverne obale luke i Šetališta Markantuna Dominisa, izgradnja valobranskog pontonskog gata, kao i plutajućih gatova koji će dodatno povećati operativnost luke i poboljšati funkcionalnost javnog pomorskog prijevoza.
Ovo ulaganje nije izolirani slučaj, već dio šire vizije za ravnomjeran razvoj obalne infrastrukture. Naime, na području Primorsko-goranske županije do sada je kroz EU fondove u lučke projekte uloženo oko 70 milijuna eura, a Rab je sada jedan od ključnih primjera kako europski novac može postati konkretna promjena na terenu.
Ulaganja u lučku infrastrukturu od Istre do juga Dalmacije
No, ulaganja u lučku infrastrukturu iz europskih i nacionalnih sredstava nisu ograničena samo na otok Rab. Diljem Hrvatske gotovo da ne postoji luka ili lučica koja nije zahvaćena infrastrukturnim obnovama, od Istre do juga Dalmacije. Uz postojeće projekte, u planu su nova ulaganja koja će dodatno unaprijediti infrastrukturu i prometnu integraciju otoka s kopnom.
U sklopu Programa Konkurentnost i kohezija Primorsko-goranska županija doživljava značajan infrastrukturni uzlet zahvaljujući bespovratnim sredstvima koja su već dodijeljena za tri nova strateška lučka projekta.
Veliki zahvat događa se u luci Novi Vinodolski, gdje je u travnju ove godine potpisan ugovor o rekonstrukciji i produženju primarnog lukobrana s dosadašnjih 96 na 168 metara. Uz to, planirano je i parterno uređenje obale Podbaran, što će dodatno obogatiti vizuru ovog primorskog grada. U pripremnoj fazi je rekonstrukcija i dogradnja luke Martinšćica na otoku Cresu, koja obuhvaća izgradnju zaštitnog lukobrana te dva gata i obalnog pojasa s kapacitetom za 50 komunalnih vezova.
Velika očekivanja prate i rekonstrukciju luke Krk, projekta koji je također na početku provedbe. Planirana izgradnja uključuje novi primarni lukobran duljine gotovo 196 metara, sekundarni lukobran od 83 metra, te novi obalni zid i plutajuće gatove u uvali Portapižana. Sve to omogućit će dodatnih 165 komunalnih vezova – vrijednu infrastrukturnu nadogradnju za otok Krk.
Zahvati ukupne vrijednosti više od 47,8 milijuna eura
Ovi zahvati, ukupne vrijednosti više od 47,8 milijuna eura, ne samo da će značajno unaprijediti i modernizirati lučku infrastrukturu, već će znatno doprinijeti sigurnosti plovidbe i dostupnosti komunalnih vezova za lokalno stanovništvo.
Kapitalna ulaganja iz temelja su promijenila izgled i funkcionalnost brojnih luka, poboljšavajući povezanost i sigurnost pomorskog prometa.
Među njima se ističe projekt rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, kojim je izgrađen 185 metara dugi lukobran za linijske putničke brodove i uređen kopneni dio luke.
U Crikvenici je dogradnjom 130 metara sekundarnog lukobrana i 50 metara gata Mala palada potpuno preoblikovana vizura rivijere. Na otoku Unije saniran je i produžen glavni pristan u obliku slova “T”, čime je omogućena sigurnost pristajanja za sve vrste linijskih brodova.
Konačno, u Baški je produžen primarni lukobran Vela riva za više od 50 metara te sekundarni lukobran Mala riva za 105 metara, čime su stvoreni uvjeti za pristajanje linijskih brodova u svim vremenskim uvjetima. Ovi završeni projekti dodatno potvrđuju utjecaj europskih ulaganja na podizanje kvalitete života i povezanosti otočnih i priobalnih zajednica.
