U Gradskoj vijećnici održano je predstavljanje knjige američke znanstvenice Dominique Kirchner Reill pod nazivom „The Fiume Crisis: A Habsburg History of post-WWI Rijeka“.
Tema knjige je grad Rijeka – Fiume, 1919. godine, neposredno nakon završetka 1. svjetskog rata, pada Austro-Ugarske monarhije, okupacije grada od strane Gabrielea D’Annunzija i njegovih fašista koji grad žele pripojiti Italiji.
Na početku predavanja okupljenima u Gradskoj vijećnici i svima koji su predavanje pratili online obratio se gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Naglasio je kako je činjenica da su u samo dva tjedna predstavljene dvije knjige koje se bave istom temom, a druga je knjiga Giacoma Scottija „Osporavani grad: Rijeka 1918. – 1924. Pet godina borbi i pobuna”, dokaz da je riječka povijest izuzetno zanimljiva.
„Povjesničari imaju stav o povijesti na temelju dokumenata koji prikupe i ne moraju imati o svemu isti stav, ali je vrlo važno da pišu o tim događanjima i prikupljaju nove podatke. Živimo u jednom izuzetnom gradu, koji budi interes u svakoj svjetskoj krizi. Rijeka, kao jedan relativno mali grad bila je u sjedištu svjetske politike upravo krajem Prvog svjetskog rata zbog raspada Austro-Ugarske, zbog stvaranja nekih novih država, iscrtavanja nekih novih granica“, kazao je gradonačelnik Obersnel, zahvalivši Kirchner Reill na predstavljanju knjige i predavanju u Gradskoj vijećnici.
Kirchner Reill je u uvodnom dijelu pojasnila zašto se knjiga zove „Fiume Crisis“, a ne „Rijeka Crisis“.
„Nisam ovime htjela reći da se radilo o talijanskom gradu – ne govorim o današnjoj Rijeci i ne govorim o čitavom gradu, govorim o corpus separatumu. Sušak i Kantrida nisu predmet priče, iako imaju vrlo važne uloge u shvaćanju zašto je ideja corpus separatuma bila važna“, kazala je Kirchner Reill.
Naglasila je kako je cilj knjige bio ne govoriti samo o D’Anunziju, ne govoriti samo o tome što je njegov dolazak značio za povijest Italije i začetke talijanskog fašizma, već o životu u gradu.
„Knjiga govori o 50 tisuća ili više ljudi koji su živjeli u Rijeci prije, tijekom i poslije rata, o svakodnevnom životu tipičnog Austro-Ugarskog grada u kojem živi stanovništvo različite etničke i jezične pripadnosti, gdje se više od polovice stanovništva ne smatra talijanski svojim materinjim jezikom. Kako objasniti da se većina ljudi koja je živjela u Rijeci od 1919. do 1921. godine, kada je pripajanje Italiji bio najznačajniji politički pokret, ne smatra Talijanima? Kako to funkcionira, zašto se to dogodilo i zašto nije bilo više nasilja?“, kazala je Kirchner Reill.
Nakon predavanja uslijedio je razgovor publikom kojeg je vodio povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina.
Predavanje se moglo pratiti i online, a snimka predavanja se može pogledati na You tube kanalu Grada Rijeke.
