U sjedištu Primorsko-goranske županije predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić s potpredsjednikom Ivanom Jakšićem održao je prijem za dosadašnje predsjednike tog predstavničkog tijela – Erika Fabijanića, Inga Kamenara, Marinka Dumanića i Miljenka Dorića
Kako je istaknuo predsjednik ŽS Boras Mandić, dosadašnji predsjednici pozvani su da i dalje aktivno sudjeluju u životu Županije jer su akumulirali izuzetno puno životnog iskustva, ne samo vodeći Skupštinu, već radom u Saboru, Europskom parlamentu i gospodarstvu. Rekao je da mali broj dosadašnjih predsjednika u skoro 30 godina Županije predstavlja kontinuitet politike u smislu uključivosti i tolerantnosti što su neke od općih poruka ovog kraja.
Teme razgovora bile su gospodarstvo, zdravstvo, turizam, konkurentnost i obrazovanje, a jedna koja će zasigurno obilježiti ovaj mandat je i goruće pitanje demografije.
Prvi predsjednik ŽS Miljenko Dorić ukazao je na potencijal uspostave kvalitetnije vertikalne komunikacije Županije, kako s Vladom, Saborom i saborskim Odborima tako i s Odborom regija EU i Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća EU. Smatra da u određenim fazama komunikacija nije bila dosljedna, ali nosi mogućnosti koje treba iskoristiti. Prisjetio se da je upravo u njegovom mandatu PGŽ inicirala osnivanje Hrvatske zajednice županija, a koja sljedeće godine obilježava 20. obljetnicu.
Marinko Dumanić istaknuo je važnost međunarodne suradnje i izvan Europske unije. “Mi smo jadranska, ali i mediteranska regija. Ulaskom u EU zaboravili smo da postoje susjedi u sjevornoj Africi i na Bliskom istoku s kojim smo nekad surađivali. Naša Županija, neovisno o državnom planu, treba ponovno potaknuti suradnju kroz sport, turizam, obrazovanje i druge zajedničke djelatnosti te naravno uspostaviti i ekonomske odnose”, rekao je Dumanić.
Dodao je kako je u raspravi o demografiji istaknuo i pitanje decentralizacije prirodnih resusrsa, uzevši za primjer Gorski kotar i šuma u državnom vlasništvu na tom području. “Šume se trebaju vratiti onima koji žive na tom području i da drvna masa bude osnova za novu proizvodnju drvne industrije, a ne dozvoliti izvoz u druge zemlje”, zaključio je.