Onaj tko Rijeku doživi samo putem riječkog željezničkog kolodvora, teško da će se Rijeci i vratiti! Jučer smo opširno izvijestili o sramotnom stanju povijesne zgrade neprocjenjive kulturne vrijednosti koju je projektirao mađarski građevinar i sveučilišni profesor Ferenc Pfaff (1851-1913).
Kako možete vidjeti OVDJE, sveopćem dojmu raspadnutosti i prljavštine riječkog željezničkog kolodovra doprinosi otužno prazan prostor glavne zgrade i dva dugačka krila iz kojih su “pobjegli” svi osim jednog kioska za novine, razbijeni su prozori i vrata, žbuka otpada sa zidova, nezaštićene žice električnih instalacija vire iz zidova, improvizirane oglasne table na svakom koraku, išarani i umrljani zidovi, trula drvenarija koja se jedva drži za šarke…
No to stanje nije od jučer, a sudeći prema javno proklamiranim prioritetima HŽ Infrastrukture, društva s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture čiji je osnivač i jedini član Republika Hrvatska, obnova kolodvorskih zgrada, pa i u najvećim hrvatskim gradovima poput Rijeke, gotovo je na posljednjem mjestu liste prioriteta.
Moramo priznati, nama je to potpuno neshvatljivo, jer su putnički terminali u autobusnim, brodskim, željezničkim, zrakoplovnim… kolodvorima ogledalo svakog grada, svi putnici i turisti prvi dojam o nekoj zemlji i gradu stječu upravo na ovim mjestima, i želimo vjerovati da su stavovi HŽ infrastrukture i gradskih vlasti dijametralno suprotni po pitanju prednosti pri investiranju u željezničku infrastrukturu.
A što se tiče HŽ-a, stvari stoje ovako: „Financijska sredstva iz državnoga proračuna kojima HŽ Infrastruktura d.o.o. raspolaže za investiranje u obnovu i razvoj željezničke infrastrukture puno su manja nego što je to stvarno potrebno. Osim toga postoje veliki zaostatci iz protekloga razdoblja, pa se prije svega planiraju radovi na projektima čija je svrha obnova i osposobljavanje funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture (pruga i pružnih uređaja) kako bi željeznički promet tekao uredno i sigurno. U takvim okolnostima projekti koji se odnose na obnovu kolodvorskih zgrada nisu u prvom planu, jer osnovna zadaća jest obnova i postojećih dotrajalih željezničkih pruga i njihovo održavanje u funkciji. Ipak, svake se godine i za obnovu kolodvorskih zgrada nastoje odvojiti određena financijska sredstva, i to u skladu s prioritetima što ih odrede Prometni poslovi HŽ Infrastrukture d.o.o. No, kolodvorske zgrade u većim gradovima obično su zaštićeni spomenici kulture, pa je za njihovu obnovu potrebno izraditi odgovarajuću dokumentaciju te od mjerodavnih ustanova ishoditi potrebne suglasnosti i uvjete. Postupak traje dosta dugo, a i dodatni troškovi obnove na temelju posebnih uvjeta u velikoj mjeri povećavaju cijenu cijeloga projekta“, odgovaraju iz HŽ-a na upit o tome zašto se ne razmatra ubrzana obnova riječkog željezničkog kolodvora.
Javnosti je već poznato da je za obnovu kolodvorske zgrade u Rijeci izrađen idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola, no zasad je sve „na čekanju“ zbog navedenih prioriteta (službeno: „projekt provjeravaju stručne službe“), o čemu u HŽ-u kažu: „Najveća financijska sredstva za željezničku infrastrukturu ulažu se u obnovu i modernizaciju željezničke pruge Zagreb – Rijeka na području PGŽ“, smatrajući se time amnestiranima od odgovornosti za sramotno stanje riječkog kolodvora.
Dodaju ipak kako će „po prihvaćanju projekta rekonstrukcije zgrade riječkog kolodvora HŽ Infrastruktura pokrenuti proces ishođenja građevinske dozvole a potom preostaje izrada izvedbenog projekta i raspisivanje natječaja za izvođača radova. Očekuje se da bi radovi mogli početi sljedeće godine, ali to prije svega ovisi o tome hoće li za tu namjenu biti osigurana potrebna sredstva”.
Prevedeno, rekonstrukcija riječkog kolodvora će opet „izvisiti“, jer su prioriteti HŽ poznati, a dodatnih novaca – nema.
Naime, Renata Suša, nakon godine dana mandata na mjestu predsjednice Uprave HŽ Infrastrukture, razmišlja najviše o daljnjim koracima na projektima izgradnje pruga, restrukturiranju i smanjenju troškova poslovanja i procesu smanjenja broja radnika HŽ-a. Ponosna je na investicijski ciklus na željeznici koji uključuje projekte u vrijednosti većoj od 2 milijarde eura. Većini novca nada se, naravno , iz europskih fondova, a sve ovisi o dobro pripremljenim prijektima.
– Na željeznici više od 30 godina nije bilo gradnje niti jednog kilometra nove pruge, a danas se i to promijenilo jer su potpisani ugovori za izgradnju pruga Gradec – Žabno, izjavila je Suša.
HŽ Infrastruktura u listopadu počinje izgradnju potpuno nove željezničke pruge za prigradski promet Gradec-Sveti Ivan Žabno duljine 12,2 kilometara, vrijednosti investicije 203,4 milijuna kuna, a upravo danas su predstavnici HŽ Infrasturkture potpisali ugovore s izvođačima radova i provoditeljima nadzora nad radovima na toj pruzi koja bi trebala biti dovršena do kraja 2017. godine.
Rekonstrukcija zgrade riječkog glavnog kolodvora dakle može još pričekati?! Kako sada stvari stoje, jedini projekt koji se tiče riječkih željezničkih kolodvora jest onaj rekonstrukcije/izgradnje željezničkog kolodvora Brajdica, uz financiranje CEF-a, za što je Lučka uprava Rijeka (u partnerstvu s HŽ-om) dobila financijsku potporu u iznosu od 30,2 milijuna eura (85 posto investicije su nepovratna europska sredstva) . Novi željeznički kolodvor Brajdica trebao bi biti izgrađen 2019. godine.
Uputili smo upit nadležnim gradskim službama što Grad Rijeka misli o investicijskim prioritetima HŽ-a, i pokušavaju li na neki način utjecati na njih i čvršće promovirati stav o neophodnosti obnove riječkog željezničkog kolodvora. Odmah po dobivanju njihova odgovora, izvijestit ćemo vas o stavu gradskih vlasti glede ovog sramotnog riječkog problema.
Pogledajte i prvu galeriju: