U povodu obilježavanja 300 godina od proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom u Državnom arhivu u Rijeci održan je okrugli stol pod nazivom „Istraživački potencijal arhivskoga gradiva o Rijeci 18. stoljeća“.
Okrugli stol održan je u organizaciji Filozofskog i Pravnog fakulteta, Državnog arhiva u Rijeci te Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU s ciljem poticanja sustavnog istraživanje povijesti Rijeke utemeljenog na bogatoj ali nedovoljno istraženoj arhivskoj građi. Okruglom stolu prisustvovao je i zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović.
Kako je u uvodu kazao ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković, pažnja je posebno usmjerena na 18. stoljeće, a koje je, iako arhivska građa postoji, ipak u manjoj mjeri istraženo nego 19. stoljeće, kada dolazi do značajnog razvoja riječke luke, a time i same Rijeke.
Osim predavanja koje daju pregled poznatih izvora, izložena su i predavanja koja upućuju na nove izvore i najavljuju nova istraživanja o povijesti Rijeke utemeljena na arhivskoj građi. Kako bi informacija s ovog okruglog stola bile dostupne široj javnosti, svi radovi tiskat će se u zborniku.
O izvorima u Hrvatskom državnom arhivu predavanje je pripremio Ladislav Dobrica, o izvorima za povijest Rijeke 18. stoljeća u Arhivu Republike Slovenije govorila je Danijela Juričić-Čargo, u Štajerskom zemaljskom arhivu njegov ravnatelj Gernot Peter Obersteiner, a u Državom arhivu Rijeka Markus Leideck.
Upravo je Leideck autor izložbe otvorene uoči okruglog stola pod nazivom „Arhivski portret grada Rijeke 1719. godine”, na kojoj se, između ostaloga, može vidjeti i originalni dokument privilegija kojim je car Karlo VI. 1719. godine Rijeku i Trst proglasio slobodnim kraljevskim lukama.
Dunja Seiter-Šverko iz Državnog arhiva Rijeka predstavila je izvore o povijesti Rijeke 18. stoljeća, a Maja Polić iz riječkog ogranka HAZU-a o 1719. godini u izvorima Državnog arhiva u Rijeci. Željko Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci govorio je o državnim i pravnim aspektima akta o proglašenju Rijeke slobodnom lukom, Dubravka Božić Bogović s Filozofskog fakulteta u Rijeci o stanovništvu Rijeke u matičnim knjigama u prvoj polovici 18. stoljeća.
O vjerskim pitanjima predavali su Maja Ćutić Gorup i Saša Potočnjak s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Marko Medved s riječke Teologije te Zrinka Tolić-Nikolić iz riječkog Državnog arhiva, o riječkim oporukama Irvin Lukežić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, o povijesti s aspekta povijesti umjetnosti njegovi kolege Marijan Bradanović i Mario Pintarić, a s aspekta urbanizma Palma Karković Takalić i Petra Predoević Zadković. Riječko 18. stoljeće s aspekta jezika obradili su Sanja Holjevac iz riječkog ogranka HAZU-a te Borana Morić-Mohorovičić i Anastazija Vlastelić s Filozofskog fakulteta.
