Dvjesto godina je otkako je bio pokrenut mlin na Rječini koji će davati energiju strojevima za izradu papira. Izložba je otvorena u zgradi „Kockici“ na Trgu Riccarda Zanelle 1/1
U Rijeci je večeras otvorena izložba Harterom bez harte.
Izložba podsjeća kako riječki papir nije poput današnjih uvoznih, bjelosvjetskih. U njega je utkana naša priča, priča o radu naših ljudi, ako hoćete i voda naše Rječine.
Dvjesto godina je otkako je bio pokrenut mlin na Rječini koji će davati energiju strojevima za izradu papira. Glavni junak te priče je riječki poduzetnik Andrija Ljudevit Adamić. On je 1821. kupio mali mlin u kanjonu Rječine, na predjelu Lučice, da bi u njemu dvije godine potom pokrenuo proizvodnju papira.
Tim je potezom postavio temelje objektu kojim pamtimo kao Tvornicu papira. Muzej grada Rijeke godinama je prikupljao građu o tom dijelu riječke gospodarske povijesti i oformio Zbirku Tvornice papira. Zbirka je okosnica izložbe, posvećene radnicima Tvornice kojih više nema i strojevima koji više ne rade.
Autorica izložbe, Kristina Pandža, nastojala je obuhvatiti brojna poglavlja priče o Harteri. Počevši od vizionarske Adamićeve poslovne ideje i njegove odluke o prodaji inicijalnog pogona Walteru Craftonu Smithu i Charlesu Meynieru, dvojcu s iskustvom u proizvodnji papira, čime je započela era kontinuiranih ulaganja u proizvodni proces, gradnju modernog pogona, uključujući nabavu parnog stroja.
Konac 19. stoljeća donio je najveću promjenu u proizvodnji: tada glavnom sirovinom za izradu papira prestaju biti stare krpe, a njih zamjenjuje celuloza. Papir za zamatanje i pakiranje, krep papir, cigaretni papir, papir za tisak i druge vrste papira koje su izlazile iz riječkih proizvodnih hala bile su tražene na svim kontinentima.
Rad Tvornice nije tekao bez iskušenja. Ne mislimo samo na izlijevanja Rječine iz korita, učestale požare i slično, nego i na teške radne uvjete u pogonima, isto tako na bolesti poput cunjavice, koja se pojavila zbog korištenja starih krpa u proizvodnom lancu. Krajem 19. stoljeća krenula je sustavnija proizvodnja cigaretnog papira.
Dvadeseto stoljeće obilježio je niz promjena vlasnika i upravitelja. Rad će se nastaviti usprkos teškim ekonomskim okolnostima, podjeli grada između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS, te opasnostima što ih je donio Drugi svjetski rat.
U doba Jugoslavije, cigaretni papir nastavio je biti izvozni adut broj jedan, pa je Tvornica 1980-ih pokrivala sedam posto svjetskog tržišta cigaretnog papira. A onda su došle pretvorbene devedesete, koje su donijele stavljanje ključa u bravu. Stečajni postupak okončan je 2005. godine.
Izložba traje od 16. rujna do 19. studenog 2021.
