U Rijeci otvorena izložba „Nepoznati Klimt…“ – novi pogled na riječko kulturno blago!

U Palači šećera postavljena je izložba „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“. Otvorenju izložbe nazočili su gradonačelnik Vojko Obersnel, veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Nj.E. Dr. Josef Markus Wuketich, Stephanie Karner, direktorica Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu i Irena Kregar Šegota direktorica Rijeka 2020.

Izložba je pripremana nekoliko godina i jedan je od vrhunaca projekta Rijeka EPK 2020. Njezina je autorica Deborah Pustišek Antić. U fokusu izložbe su originalne slike Gustava i Ernsta Klimta te njihova prijatelja Franza Matscha, nastale da bi se ukrasilo interijer riječkog kazališta u danima njegova otvaranja 1885. godine.

Ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović naglasio je kako riječka izložba nije postavljena u onom obimu u kojem je bila predviđena sa znatno više djela koji su trebali biti posuđeni kod partnera u Austriji i Rumunjskoj, ponajprije zbog pandemije korona virusa koji je ionako utjecao na realizaciju cjelokupnog projekta EPK 2020.

No riječke slike braće Klimt i Franza Matscha su zahvaljujući izložbi detaljno restaurirane, a izložbu prati i katalog s tekstovima 15 vodećih domaćih i međunarodnih poznavatelja djela Gustava Klimta.

Naglasak je na njegovoj ranijoj umjetničkoj fazi, što znači kako tekstovi dobrim dijelom govore o utjecajima slikarskih početaka Gustava Klimta na autorski prevrat koji je uslijedio nakon riječke epizode i smatra se jednim od najrevolucionarnijih u povijesti umjetnosti. Izdanje nudi priču o Klimtu na 235 stranica, bogato je ilustrirano i pojavljuje su dvije jezične varijante, hrvatskoj i engleskoj.

Slikovni prilozi ne donose prikaze samo riječkih slika već ujedno djela koja pokazuju utjecaje prethodnika i suvremenika na stilski razvoj najpoznatijeg od trojice slikara koji su u 19. stoljeću ukrasili svod riječkoga kazališta.

Dubrović je zahvalio svim institucijama koje su potpomogle održavanje ove jedinstvene izložbe; Ministarstvu kulture, Austrijskom kulturnom forumu i Gradu Rijeci, kao i svojim suradnicima koji su pripremili i postavili izložbu.

Prigodne riječi uputila je i Irena Kregar Šegota direktorica Rijeka 2020 stavljajući izložbu u kontekst promocije naših kulturnih veza sa Europom kao nasljeđa EPK 2020.

Veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Nj.E. Dr. Josef Markus Wuketich je kazao kako je Gustav Klimt jedan od najznačajnijih predstavnika austrijskog slikarstva onog doba, a riječka izložba je hvale vrijedna prilika za predstavljanje umjetničke suradnje triju autora, braće Klimt i Franza Matscha.

“Da nije bilo projekta EPK 2020, ne bi bilo niti ove izložbe, kao što vjerojatno ne bi bilo niti ovako uređenog Muzeja Grada Rijeke, Dječje kuće, MMSU i u dogledno vrijeme nove Knjižnice na prostoru Benčića. To je samo jedan segment nasljeđa EPK 2020. U relativno kratkom vremenu napravljen je veliki financijski i kreativni napor, a ova izložba je svojevrsna priča kako je Rijeka kulturno središte, kakva bila i prije 130 pa i više godina kada je građeno naše Kazalište”, rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Slike su na izložbi postavljene tako da prizivaju kazališno ozračje, čime je naglašena njihova glamurozna sastavnica. I ona jučerašnja, kada su bivale instalirane na svod spektakularnoga kazališnog zdanja s arhitektonskim potpisom bečkog ateljea Fellner & Helmer. I ona današnja, s obzirom da se slike mogu prvi put nakon proteklih 136 godina vidjeti s publici „normalne“ udaljenosti, dakle pred sobom, u razini očiju.

Posljednji put je to bilo moguće na izložbi organiziranoj u Beču 1885. godine. Slikama u Palači šećera društvo danas čine multimedijske, interaktivne projekcije s radovima Gustava Klimta iz njegove kasnije, recimo to tako, postriječke faze. Riječ je o snimkama djela koja se čuvaju u austrijskim i rumunjskim muzejima.

Interaktivna projekcija namijenjena mlađoj publici

Jedna interaktivna projekcija namijenjena je mlađoj publici. Smještena je u svojevrsnoj tamnoj sobi u kojoj se prikazuju Klimtovi crteži. Projekcija povezuje Klimtove kazališne slike, uključujući studije i crteže za pojedine riječke slike, s riječkim kulturnim nasljeđem i širim povijesno-kulturnim kontekstom.

Druga donosi kontrapunkt mladenačkom javnom opusu govoreći o slikarevoj kasnijoj stvaralačkoj fazi. Tu se može vidjeti niz erotskih crteža kojima je dodatno zagolicao zanimanje suvremenika za svoj rad. Posjetitelj ulaskom u sobu i sam postaje dio crteža i može pokretima crtati svoj crtež unutar projicirane slike.