U srijedu navečer u Filodrammatici održana je tribina naziva „Kultura i izazovi – sufinanciranje, razvoj i planiranje« koju je sazvali predstavnici dijela riječke kulturne „nezavisne“ scene (između ostalih udruge LGBTIQ centar Druga Rijeka, Ri Rock i Drugo More). Na tribini su sudjelovali gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, umjetnik i aktivist Antonio Kiselić, radnik u kulturi i antifašist Damir Batarelo, uz moderaciju književnice i feministice Kristine Posilović. Tribinom su željeli „poručiti političkim elitama da je rad u kulturi ozbiljan i stresan posao, čiji problemi zavrjeđuju istu količinu pažnje za njihovo rješavanje, kao i oni ekonomski“.
Šaroliko društvo
U dvorani Filodrammatice okupilo se šaroliko društvo vrijednih (i uspješnih) riječkih kulturnjaka, no tribinu su iskoristili i oni aktivisti koji koriste gotovo svako javno okupljanje (pogotovo ako su prisutni najviši predstavnici gradske vlasti!) kako bi iznijeli svoje kritike na kvalitetu upravljanja gradom, poput aktivista Miće Antolovića ili poduzetnice Slavice Šota koja se godinama spori s Gradom oko korištenja poslovnog prostora. Šota je još jednom glasno optužila gradonačelnika za korupciju i, kako kaže, „pogodovanje pri dodjeli najatraktivnijih gradskih poslovnih prostora jednom čovjeku, koji ih onda nezakonito daje u podnajam“.
U brojnoj publici su bili i pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar (na suprotnom kraju dvorane od Miće Antlovića, ili Mićo Antlović od njega, kako god gledate na stvar) koji nije sudjelovao u raspravi, ravnatelj riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Slave Tolj, riječki filmaš Bernardin Modrić, nedavno nagrađeni riječki dokumentarist Marin Lukanović, kazalištarac Zvonimir Peranić i mnogi drugi riječki „zavisni“, kako reče gradonačelnik u jednom navratu, ili „nezavisni“ kulturnjaci, umjetnici i aktivisti u raznim riječkim udrugama.
Kada će se isplatiti ugovoreni novac?
Tribina je prvenstveno sazvana, kako se moglo nazrijeti već nakon nekoliko uvodnih minuta, kako bi se od gradonačelnika Obersnela „iskamčila“ informacija o tome kada će se napokon uplatiti sredstva planirana kroz javne potrebe u kulturi udrugama i kulturnjacima kojima su ta sredstva nasušno potrebna za ostvarivanje programa, ili isplatu naknada izvođačima već ostvarenih programa.
Kako je u uvodu istaknuo umjetnik i aktivist Antonio Kiselić, među riječkim nezavisnim kulturnjacima provedena je anketa koja pokazuje alarmantno financijsko stanje do kojeg je došlo, kako je ustvrdio, uglavnom zbog nepoštivanja Odjela za kulturu da na vrijeme isplati dogovorena odnosno planirana sredstva za pojedine programe. Neki izvođači programa u kulturi potkraj 2015. godine još čekaju isplatu novca za programe ostvarene u 2014. godini. Mnoge udruge i kulturni djelatnici zbog takvog su stanja dovedeni na prag egzistencije, pa razmišljaju i o protestnom odustajanju od daljnjeg rada.
Gradonačelnik Obersnel došao je na tribinu dobro pripremljen, s najsvježijim podacima o ostvarenim isplatama, koje je iznio nakon kratkog uvodnog rječkanja s moderatoricom, književnicom Krisitnom Posilović, koja je Obersnela upozorila kako je dosta njegovih opaski i rasprave o „titulama“ gospode Kiselića („aktivist“) i Batarela („antifašist“), neka prijeđe na stvar. Obersnel je ustvrdio da ako je pozvan na tribinu da govori, valjda ima pravo govoriti o čemu želi, no potom je ipak prešao na stvar, na suhe brojke odnosno kune što je sve prisutne najviše i zanimalo.
Obersnel: Izdvajanja za kulturu nisu samo programi
Dodatno je napomenuo kako je iz naziva tribine zaključio kako će se govoriti o riječkoj kulturi zbirno, no iz uvodnih izlaganja shvatio je da će se govoriti samo o problemima „nezavisne“ scene. No izdvajanja za kulturu su nešto daleko sveobuhvatnije, dodao je Obersnel, navodeći troškove ulaganja u objekte, infrastrukturu, plaće itd.
Po Obersnelu, anketa koju su provele udruge nije uopće relevantno mjerilo nekakvog „alarmantnog“ stanja, jer je anketirano „svega oko četvrtinu onih koji ostvaruju programe kroz javne potrebe u kulturi“
– Za programe iz 2014. godine predviđene u visini 2 milijuna kuna stigli su na temelju ostvarenih programa zahtjevi za isplatu 1.270.000 kuna od čega je isplaćeno 924.000 kuna, dok će preostalih oko 300.000 kuna biti isplaćeno do kraja godine, ustvrdio je Obersnel i dodao: – Što se tiče 2015. godine, od na temelju osvarenih programa potraživanih 909.000 kuna, isplaćeno je 524.000 kuna što je nekh 60%. No do kraja godine sve će biti isplaćeno – zaključio je Obersnel usput „pecnuvši“ kulturnjake spominjući programe koji nisu ostvareni, a planirani su.
Obersnel je dodao kako nažalost Rijeka dijeli sudbinu Hrvatske i Europe koji su posljednjih godina živjeli i žive s velikom gospodarskom krizom koja je pogodila sve, pa tako i programe u kulturi. – Hrvatska je nažalost jedan od europskih rekordera što se nelikvidnosti tiče, i s tim se srećemo u svim strukturama društva. Nemaju samo nezavisni kulturnjaci probleme, svakodnevno razgovaram ne samo s pročelnikom za kulturu nego i sa svim drugim pročelnicima o istim problemima, kako s manje novca nego ranije pokriti sve javne potrebe – pojadao se Obersnel za što nisi svi imali razumijevanja.
Pitanje broda Galeb
– A zašto onda trošite novac na starudiju poput broda Galeb čiji vez masno plaćate, pa sad ovi mladi nemaju novaca za svoje potrebe – rekao je gost tribine Ivica Lukić koji je dometnuo kako su uništeni i riječki Torpedo i druga industrija pa je sada svima teško.
– Obersnel je na direktno pitanje koliko je dosad utrošeno na brod Galeb lakonski odgovorio – „Koliko je trebalo!“
Priliku da govori je iskoristila i Slavica Šota: – Grad Rijeka oprostio je mnoge dugove koje nije trebao oprostiti, pogodujući na taj način gradonačelnikovim miljenicima. Gdje je taj novac? – zapitala je prisutne i dometnula kako gradonačelnik putuje po svijetu i troši „naše novce a bez ikakvih rezultata , a ovi mladi nemaju novaca“. – Isto tako kako je gradonačelnik rekao jednoj sudionici tribine da ode ako ga ne želi slušati, istaknula je Šota – tako neka i on ode s funkcije gradonačelnika, jer je nesposoban!
– Brzo će 17. svibnja 2017. i izbori za gradnačelnika pa se kandidirajte, gospođo Šota, a ako toliko želite pomoći mladima, pa pomozite im kao poduzetnica, uzvratio je Obersnel na što je Šota dobacila „I hoću, pomoći ću im sigurno“, uz pljesak odobravanja prisutnih.
Modrić: „Stara garda“ nije kukala
Za riječ se javio i riječki filmaš Bernardin Modrić koji je organizatorima tribine javno zamjerio na „kukanju“: „Da je moja generacija kukala poput vas, a mislim tu izmeđ ostalih umjetnika i na Paraf, Termite i druge koji su radili da bi si mogli kupiti gitare – a vi sada očekujete da vam netko daruje novce – nikada ne bi ništa napravili“, na što ga je kasnije netko iz publike bocnuo: „A koliko vi dobivate novaca za svoje filmove Modriću? Ne snimate ih svojim novcem?“, na što je Modrić odgovorio kako njegov „Istrafilm“ iz dotacija ostvari oko 30% cijene pojedinog filma, dok drugo sami namiču kroz razne akcije prema gospodarstvu i EU-fondovima.
Burna rasprava na tribini često je gubila pravi smjer, pa je uz otvoreni poziv Antonija Kiselića da se „političkom odlukom poboljša stanje nezavisnih kulturnjaka u Rijeci“ te uz već folklorno smirivanje diskutanta Miće Antolovića od strane moderatorice (a pokušavao je govoriti o „pogodovanom“ stadionu, korupciji i kriminalu) gradonačelnik je prozvan za nemar, nebrigu i nezainteresiranost spram nezavisne riječke kulture.
Obersnel je odgovorio kako „o tome nema ni govora, zar je nebriga i nemar 400.000 kuna izdvojenih za hladni pogon Palacha i Filodrammatice koje koriste upravo oni koji ga sada na ovoj tribini prozivaju, zar je nemar briga o 455 zaposlenih u ustanovama kulture, prostori dani na korištenje udrugama za vježbanje bendova, i licitacije prostora za atelje po povoljnijim cijenama za likovnjake iz HDLU-a?!“.
Za raspravu se javilo još nekoliko diskutanata, glazbenika i kulturnih djelatnika, no nakon na trenutke zaista burne i žestoke rasprave tribina je okončana u pomirljivom tonu uz gotovo konsenzusom iskazano razumijevanje za situaciju u kojoj je novaca sve manje, zbog čega Grad ne može iszdvojiti više od 11% proračuna za kulturu; ali su i vremena drugačija jer je Hrvatska ulaskom u EU primorana tražiti druge načina financiranja javnih potreba, pa i onih u kulturi, jer je EU donio neke svoje regule kojih će se svi morati još preciznije i vjernije držati.
Foto: Grad Rijeka