Veliko zanimanje javnosti pobudila je peticija “Vratimo brodsku liniju Rijeka-Dubrovnik”, koja je u samo tri dana prikupila gotovo dvije i pol tisuće potpisa građana.
Ovaj morski put koji ima stoljetnu tradiciju, više je od brodske linije, radi se o tradiciji uzobalnog prometa, daleko prije izgradnje jadranske magistrale, a kamoli autoceste, a bitnu ulogu imala je kroz Domovinski rat, kad je bila žila kucavica i jedina veza svijeta s Dubrovnikom koji je bio u okruženju neprijatelja.
– Zanimljiv i iscrpan prikaz pojavio se u Novom listu od 20.04. 2021. objašnjavajući puku zašto brodska linija Rijeka Dubrovnik nije profitabilna te je ukinuta unatoč dobroj volji Ministra Butkovića da odvoji 40 milijuna kuna za ponovno uvođenje te linije 2016.g. Jedini je problem s tim člankom što nismo dobili odgovore na pitanja zbog čega je linija postala nerentabilna i na temelju kojih analiza je odlučeno da će brodska linija biti ukinuta – primjećuje za Morski HR inicijator ove peticije, Tomislav Pavleka.
Nema interesa brodara, a EU ne daje subvencije za turističke linije
Ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet (AOLPP) Paola Vidović je pritom kazala da nitko od brodara, domaćih i stranih, dosad nije iskazao ni načelni interes za održavanje ove linije.
– Za njezino bi održavanje kroz cijelu godinu bile potrebne znatne subvencije, s obzirom na to da je riječ o zahtjevnoj liniji, s vrlo dugom rutom i velikim brojem milja. Linija bi eventualno mogla funkcionirati samo ljeti, ali tada, prema odredbama EU-a, ne bi bilo mogućnosti njezina subvencioniranja. Za njezino su održavanje potrebna znatna financijska sredstva i velik brod tako da dosad nije bilo interesa brodara, kaže Vidović.
O mogućnosti ponovnog pokretanja dužobalne linije David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, kaže kako je za to potrebno redefiniranje karaktera linije koja bi trebala prvenstveno biti dio turističke, a manje prometne ponude.
– Jadrolinija je prestala s održavanjem dužobalne linije 2015. godine nakon što je ulaskom u EU 2013. godine zabranjeno subvencioniranje turističkih linija od države. Takva je bila dužobalna linija koja je u ljetnim mjesecima spajala Rijeku s Dubrovnikom legendarnim brodom Liburnija. Resorno je ministarstvo 2016. godine donijelo odluku o povratku ove linije na popis državnih linija. Vremena kada je linija predstavljala prometni pravac koji spaja sjever i jug Jadrana su prošla prvenstveno zbog razvoja autocesta – poručuje Sopta za Novi list.
No poduzetnika Tomislava Pavleku, inicijatora ove peticije koja je osim zanimanja, u javnosti pobudila i živopisnu raspravu podrške po društvenim mrežama, zanimaju i nešto drugačije i šire analize, koje, kako tvrdi, nisu javnosti prikazane.
Gdje je analiza?
– Jadrolinija, kao državna tvrtka, prema navodima iz članka, u razdoblju od 2004. godine pa do 2011. g., ostvaruje smanjenje prometa s 145 tisuća putnika na 45 tisuća. Pitam se zašto? Bilo bi dobro kada bi javnost saznala rezultate detaljne analize poslovanja te linije i podatke o njenoj rentabilnosti u odnosu na druge linije. Osim toga, važno pitanje svakako je kvaliteta upravljanja, tim više što ravnateljica Agencije za obalni linijski promet kaže da bi revitalizacija te linije mogla biti zanimljiv, novi turistički proizvod, naravno uz promjenu poslovnog modela. Postavlja se pitanje, zašto uprava Jadrolinije pored podrške agencije, ministarstva dakle Vlade RH, više bogatih obalnih gradova i važnih destinacija te dostupnih EU fondova nije uspjela osmisliti i provesti ovaj projekt i učiniti ga profitabilnim? Hoće li itko za to odgovarati? – pita se Pavleka.
Trebamo li zatvoriti autocestu, jer je prazna?
– Ne smatramo argumentaciju o nerentabilnosti broda samo temeljem smanjenja broja putnika valjanom, usporedbe radi, trebamo li onda po toj logici zatvoriti cestu koja je prazna i čija je izgradnja koštala jako puno? Koliko je autocesta Ploče – Dubrovnik profitabilna? Koliko trajekti prema otocima zimi zarade ? Koji su uopće kriteriji u donošenju odluka i promišlja li se uopće usklađivanje poslovanja Jadrolinije u skladu sa suvremenim trendovima pomorskog prometa, zelene i održive ekonomije? Građani, koji su vlasnici tvrtke Jadrolinija, zaslužuju odgovore na sva ova pitanja. Nadamo se da će se uskoro oglasiti i Jadrolinija i nadležno ministarstvo, ali i lokalne i regionalne samouprave koje bi u partnerstvu, a u interesu građana koji su pravi vlasnici brodske mreže, MORALI, naći zadovoljavajuće rješenje – poručuje Tomislav Pavleka.
Peticiju “Vratimo brodsku liniju Rijeka-Dubrovnik!” možete potpisati OVDJE.
