Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka s Gradom Rijekom obilježava 21. rujna, Svjetski dan Alzheimerove bolesti te po prvi put rujan kao mjesec svjesnosti o distoniji.
Tim povodom na Korzu će u utorak, 21. rujna od 12 do 14 sati biti ispred Gradske vijećnice postavljen štand na kojem će građani moći dobiti korisne informacije o ovim neurološkim bolestima, a štand će u 13,30 sati obići ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić i pročelnica Odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije prof. dr. Đulija Malatestinić.
Nakon toga, s početkom u 14 sati, organizirana su u Gradskoj vijećnici prigodna predavanja kojima će uvodne riječi dati ravnatelj KBC-a Rijeka, zamjenik gradonačelnika Rijeke prof. dr. Goran Palčevski i pročelnica županijskog Odjela za zdravstvo. Predavači su doc. dr. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, dr. Valentino Rački s Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka i prof. Ines Torić, sa Zavoda za kliničku psihologiju KBC-a Rijeka, a teme predavanja jesu novosti o Alzheimerovoj bolesti, distoniji i psihološkoj potpori u nošenju s teškim bolestima.
Zahvaljujemo na objavi ove informacije, time pridonosite prepoznavanju ove bolesti i podižete svjesnost o distoniji u Republici Hrvatskoj.
Alzheimerova bolest najčešća je demencija te predstavlja pandemiju današnjice. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu živi preko 50 milijuna osoba s demencijom i prosječno je svake godine preko 10 milijuna novooboljelih. Svakih sedam sekundi jedna nova osoba oboli od Alzheimerove bolesti pa se procjenjuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 100 milijuna osoba s demencijom.
U Hrvatskoj, procjenjuje se, ima 120.000 oboljelih, a prema statističkim procjenama prevalencije od svih demencija, u našoj Županiji je oko 3550 dementno oboljelih, a svake godine oboli oko 800 novih osoba. Od toga, na Alzheimerovu bolest otpada oko 2000 bolesnih u PGŽ-u i oko 500 novooboljelih godišnje.
Glavni su simptomi gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja, promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika, što onemogućava izvršavanje svakodnevnih aktivnosti. Ranije prepoznavanje i liječenje Alzheimerove demencije usporava tijek bolesti te poboljšava kvalitetu života. Unatoč brojnim novim spoznajama još uvijek nije rasvijetljen uzrok nastanka ove bolesti, nije nam poznata adekvatna prevencija, a postojeće liječenje još uvijek je samo simptomatsko, tj. još nema lijeka koji može zaustaviti bolest.
Glavna je novost da je Ured za hranu i lijekove SAD-a (FDA) u lipnju ove godine odobrio korištenje prvog lijeka koji usporava razvoj Alzheimerove bolesti. Pod komercijalnim nazivom Aduhelm ovaj lijek farmaceutske tvrtke Biogen dobio je zeleno svjetlo za uporabu koja će se isprva odvijati u širokim kliničkim ispitivanjima. Bitna je pravovremena i sveobuhvatna multidisciplinarna skrb (liječnik obiteljske medicine, medicinska sestra, patronažna sestra, neurolog, gerijatar, psiholog, psihijatar, fizijatar, fizioterapeut, radni terapeut, socijalni radnik, logoped, nutricionist). Bolest se javlja najčešće poslije 65. godina života, a familijarni oblici i prije 60 godina.
Demencija utječe na mnoge aspekte života oboljele osobe, kao i osoba koje ju okružuju, a posebice onih koji je iz dana u dan njeguju. Treba i na lokalnoj i na globalnoj razini raditi na tome da se dijagnosticira što ranije, započne liječenje i poboljša kvaliteta života osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama. Demencije postaju javnozdravstveni problem i očekuje se udvostručenje bolesnih u sljedećih 20 godina. Samo rana dijagnoza, pravovaljana skrb i liječenje poboljšava kvalitetu života svih dionika, a društvenoj zajednici velike uštede.
Distonija je neurološki poremećaj kretanja koji ljudima otežava kontrolu mišića. Ova bolest može uzrokovati abnormalno uvijanje ili položaje u dijelovima tijela s grčevima ili podrhtavanjem. U nekih ljudi stav tijela može biti fiksan ili zaključan u određenom položaju, dok kod drugih glavni simptom može biti bol. Distonija može zahvatiti gotovo sve dijelove tijela.
Riječ je o bolesti koja pogađa djecu i odrasle bilo koje dobi i ima mnogo različitih uzroka. Kod nekih ljudi simptomi se mogu poboljšati ili čak nestati, ali najčešće ostaju i napreduju te dovode do izrazite onesposobljenosti. Distonija može utjecati na pojedinca fizički, emocionalno, društveno, na poslu i u svakodnevnim životnim aktivnostima.
Pored toga, distonija često uzrokuje depresiju, tjeskobu i stigmu. Nije dovoljno prepoznata i često je se ignorira, kao i njezin utjecaj na oboljele. Lijek za distoniju još uvijek ne postoji, ali postoje tretmani koji ublažavaju simptome (lijekovi, botulinski toksin i dubinska mozgovna stimulacija), a bolesnicima je potrebna stalna rehabilitacija i multidisciplinaran pristup.
Postoji mnogo oblika distonije, a mnoga stanja ili bolesti mogu uključivati distoniju kao dio simptoma. Za dijagnozu distonije ključan je klinički neurološki pregled specijalista neurologije /neuropedijatara i subspecijalista za poremećaje pokreta. Za postavljanje dijagnoze potrebna je široka obrada koja u današnje vrijeme gotovo uvijek uključuje genetsko testiranje, neuroslikovne tehnike te detaljnu laboratorijsku obradu.
Rujan je mjesec svjesnosti o distoniji, bolesti koja nije dovoljno prepoznata, zbog čega po prvi put u Hrvatskoj KBC Rijeka želi obilježiti mjesec svjesnosti o distoniji. Distonija je relativno rijetka bolest koja u Hrvatskoj nema ni registar ni udrugu, nego se oboljeli od ove bolesti obično priključuju Udruzi Parkinson i mi.