S gradonačelnikovog kolegija Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje upućen je prijedlog Odluke o pravu na novčanu pomoć samozaposlenom roditelju koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta.
„Prijedlogom Odluke, koja je rezultat operacionalizacije vijećničkog amandmana na proračun Grada Rijeke za 2023. godinu, u gradskom je proračunu za ovu godinu za isplatu novčane pomoći samozaposlenom roditelju koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta osigurano ukupno 14 tisuća eura“, kazao je riječki gradonačelnik Marko Filipović na 34. gradonačelnikovom kolegiju.
Cilj donošenja odluke je samozaposlenom roditelju koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta olakšati povratak na tržište rada nakon isteka rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta.
Obrazloženje prijedloga odluke
„Iako su u zakonu zaposlene i samozaposlene osobe deklaratorno izjednačene, u praksi to nije slučaj, jer obrtnici plaćaju manje doprinose te im je stoga naknada plaće tijekom korištenja roditeljskih prava znatno niža od zaposlenih osoba. Stoga se može reći da ovakva državna praksa posebno onemogućuje roditelje da koriste rodiljne, odnosno roditeljske dopuste u pravom smislu, s obzirom na to da kod realizacije prava za ovu kategoriju osoba dolazi do nepravedno malih naknada koje utječu na sve težu odluku žena obrtnica da se odluče na majčinstvo“, kazala je pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković.
Kako stoji u obrazloženju prijedloga odluke, dodatni problem je utvrđivanje naknade plaće kod paušalnog obrta, koji je iz brojnih razloga, trenutno jedan od najpopularnijih načina za početak bavljenja poduzetništvom mikropoduzetnika. S obzirom na to da je idealan za poduzetnike početnike, a to su najčešće osobe mlađe životne dobi, sve veći broj mladih ljudi se odlučuje na ovakav oblik poduzetništva.
Uvjeti za novčanu pomoć
Prijedlogom Odluke se predlaže da pravo na novčanu pomoć može ostvariti samozaposleni roditelj koji obavlja gospodarsku djelatnost obrta, ako ispunjava sljedeće uvjete: da ima registrirano sjedište obrta na području grada Rijeke; da obavlja djelatnost obrta kao glavnu i jedinu djelatnost; da je jedino zaposlena osoba u obrtu; da ostvaruje pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust koje mu je priznato rješenjem nadležnog tijela kao samozaposlene osobe; da on i dijete s kojim živi u zajedničkom kućanstvu, a za koje ostvaruje pravo na rodiljni, odnosno roditeljski dopust, imaju prijavljeno prebivalište na području grada Rijeke, odnosno stalni boravak za strance; da iznos prosječne mjesečne naknade za korištenje rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, isplaćene u posljednja tri mjeseca korištenja tog prava ne prelazi 663,61 eura; da je privremeno obustavio obavljanje djelatnosti obrta zbog korištenja prava na rodiljni, odnosno roditeljski dopust te da je obustava trajala šest ili više mjeseci neprekidno te da je nakon privremene obustave obavljanja obrta, nastavio obavljati djelatnost obrta, odnosno reaktivirao obrt.
Novčana pomoć isplaćivala bi se jednokratno te se predlaže da bude u visini prosječne mjesečne rodiljne, odnosno roditeljske naknade, isplaćene u posljednja tri mjeseca korištenja prava na rodiljni, odnosno roditeljski dopust. Prema prijedlogu odluke, da bi osoba ostvarila pravo na novčanu pomoć, morat će poslati zahtjev za ostvarivanje tog prava u roku od 15 dana od reaktiviranja obrta.
Za zdravstvene i socijalne projekte i programe ustanova i institucija 829 tisuća eura
Zaključkom gradonačelnika, Grad Rijeka će i u 2023. godini financirati programe i projekte ustanova i institucija u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, od kojih najveći dio predstavlja državni nadstandard.
„Grad Rijeka niz godina upravo na ovaj način, podupirući programe i projekte u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, surađuje s relevantnim institucijama na unapređenju kvalitete života naših građana“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Temeljem donesenog zaključka, uskoro slijedi potpisivanje ugovora s ustanovama i institucijama, odnosno Domom zdravlja Primorsko-goranske županije, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Kliničkim bolničkim centrom Rijeka, Sveučilištem u Rijeci, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Caritasovim domom za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Sv. Ana, Domom za odrasle osobe Turnić, Domom za starije osobe „Kantrida“, Dnevnim centrom za rehabilitaciju „Slava Raškaj“ i Hospicijem „Marija K. Kozulić“.
Radi se o 25 programa i projekata iznad državnog standarda, usmjerenim na promicanje zdravlja, zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje; prevenciju ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja; prevenciju i suzbijanje masovnih nezaraznih bolesti; na socijalnu i psihosocijalnu zaštita građana; prevenciju i suzbijanje masovnih nezaraznih bolesti; socijalnu i psihosocijalnu zaštitu žena, djece, teško bolesnih i kronično bolesnih osoba, djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te osoba starije životne dobi.
Pročelnica Mušković je naglasila kako od 25 programa i projekata, većina predstavlja nastavak programa i projekata iz prethodnih godina, izdvojivši jedan novi projekt naziva S(u)PORT (studenti u provedbi organizacije regionalnih takmičenja), kojeg će provoditi Fakultet zdravstvenih studija.
Za provedbu ovih programa u gradskom je proračunu osigurano 331.802,00 eura. Također, osigurano je dodatnih 497 tisuća eura, dakle gotovo pola milijuna eura, za financiranje programa i projekata Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. Tim se sredstvima podupire 13 projekata Crvenog križa, s time da se najveći dio sredstava, odnosno 452 tisuće eura, odnosi na financiranje pučke kuhinje, koja predstavlja zakonsku obvezu jedinica lokalne samouprave.
Izvješće o načinu upravljanja pomorskim dobrom u 2022. godini
Sukladno zakonskoj obvezi, Izvješće o izvršenju Plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Rijeke za 2022. godinu upućeno je Upravnom odjelu za pomorsko dobro, promet i veze PGŽ-a. Kako je istaknula pročelnica Odjela za komunalni sustav Maja Malnar, u 2022. godini utrošeno je 1,7 milijuna kuna za redovno upravljanje pomorskim dobrom, od čega je na redovito dohranjivanje plaža šljunkom uloženo 370 tisuća kuna, a za redovito održavanje objekata i uređaja na plažama 245 tisuća kuna.
U 2022. ugovoreni su radovi koji se izvode na pomorskom dobru, a čiji se završetak planira u prvom kvartalu ove godine. Tako je pri kraju izvođenje radova na prilagodbi zapadnog plato plaže Ploče osobama s invaliditetom, za što je do sada uloženo nešto manje od 400 tisuća kuna, a uskoro se planira i završetak radova na sanaciji stijenskih pokosa na plažama Sablićevo i Glavanovo.
Izvješće sadrži i podatak o izdanim koncesijskim odobrenjima u 2022. godini. U protekloj godini izdana su 33 koncesijska odobrenja, za koje je plaćena naknada u iznosu od 359.250 kuna. Koncesijska odobrenja izdana su za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine, komercijalno-rekreacijske sadržaje te iznajmljivanje sredstava.
„Ovo je ujedno i izvješće o prikupljenim sredstvima i onome što se izdvaja iz proračuna i praktički ponovno ulaže u pomorsko dobro. Drago mi je da se odvijaju radovi na prilagodbi zapadnog platoa plaže Ploče, koji su malo kasnili zbog procesa javna nabave, i da će sve biti spremno sezonu kupanja“, kazao je gradonačelnik, istaknuvši kako sezona kupanja počinje sve ranije te je stoga, dodao je, na gradskim službama da na vrijeme pripreme plaže na istočnom i zapadnom dijelu grada za sve one koji žele uživati blizu mora.
Raspisivanje natječaja za prodaju gradskih poslovnih prostora i stanova
Odjel za gospodarenje imovinom uskoro će, temeljem zaključka gradonačelnika s današnjeg kolegija, raspisati natječaj za prodaju 10 poslovnih prostora, procijenjene vrijednosti 680 tisuća eura, te 11 stanova, procijenjene vrijednosti 579 tisuća eura.
Slobodan poslovni prostor Grad Rijeka može prodati ako se radi o poslovnom prostoru za koji Povjerenstvo za prodaju poslovnog prostora u vlasništvu Grada Rijeke utvrdi da nije u funkcionalnom stanju te da su potrebna znatna financijska sredstva da bi se poslovni prostor doveo u funkcionalno stanje.
„Grad Rijeka ima oko 1580 poslovnih prostora na upravljanju, od čega je 1300 u zakupu, a oko 200 poslovnih prostora je slobodno. Od ukupnog broja slobodnih prostora, od 60 do 70 poslovnih prostora može biti predmet davanja u zakup, dok ostale nismo u mogućnosti ponuditi u zakup ili zbog pravno-imovinskog statusa ili zbog građevinskog stanja prostora. Upravo su ovih deset poslovnih prostora, za koje predlažemo objaviti natječaj za prodaju, oni u kojima valja izvesti radove veće vrijednosti da bi bili podobni za obavljanje djelatnosti“, kazala je pročelnica Odjela za gospodarenje imovinom Denis Šulina.
Osim s poslovnim prostorima, Grad Rijeka gospodari i sa stambenim fondom, koji broji 1556 stanova, a od kojih je većina, odnosno 1438 u najmu.
Temeljem Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Rijeke, mogućnost kupnje stana imaju svi najmoprimci gradskih stanova. Tako je predmet natječaja prodaja 11 stanova u vlasništvu Grada Rijeke koji koriste najmoprimci, s time da od ukupnog broja stanova koji se nude na prodaju, jedan stan koristi dragovoljac Domovinskog rata, a dva osobe sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
