“Pred nama su izbori za vijeća mjesnih odbora. Protekle su četiri godine i završavaju mandati i treba izabrati nova vijeća koja će neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Iskoristio bih prigodu da se zahvalim svima onima koji su bili uključeni u rad vijeća mjesnih odbora, naročito članicama i članovima te predsjednicima i potpredsjednicima jer su, a to znam osobno, mnogi od njih radili i izvan onih okvira koje podrazumijevaju zakonske odredbe i stvarno se trudili da život njihovih sugrađana bude kvalitetniji.
Pozivam sve Riječanke da izađu na izbore za vijeća mjesnih odbora u nedjelju 12. ožujka, od 7 do 19 sati i da glasaju za svoje predstavnike u ovom temeljnom obliku demokracije. Bit će otvoreno 40 biračkih mjesta u 34 mjesna odbora. Spomenuo bih i našu aplikaciju Gradsko oko putem koje građani mogu davati svoje prijedloge i pritužbe i putem koje se također rješava dio ponajprije komunalnih problema naših sugrađana. Želimo, ne samo da naši sugrađani izađu na izbore, već da i aktivno participiraju kod donošenja raznih odluka i davanja mišljenja te realizaciji malih komunalnih akcija. Mjesna samouprava u Rijeci je dobro organizirana i razvijena i služi kao primjer drugima za što je i nagrađivana kao primjer dobre prakse”, kazao je Filipović.
Što se ovih izbora tiče prijavljene su 174 kandidacijske liste, a upravo se toliko članova bira, odnosno 158 stranačkih listi i 16 prijedloga grupa birača. “Ukupno je prijavljeno 890 kandidata od čega 548 kandidata i 342 kandidatkinje. Interes za izbore je velik, a najmlađi su kandidati su 2004.g.,a najstariji 1932.g., a nekakav prosjek je 52 godine. Što se nositelja lista tiče 114 je muških a 60 ženskih nositeljica i nadam se da će na sljedećim izborima taj omjer biti u korist participacije podzastupljenog spola. Pozivam sve Riječanke i Riječane da izađu na izbore i iskoriste svoje demokratsko pravo i biraju one za koje misle da će najbolje zastupati njihove interese. To su stvari koje se tiču svih građana, od uređenja parka, ulice, nogostupa, svega onog što čini svakodnevnicu”, zaključio je gradonačelnik.
O Ulozi mjesnih odbora govorili su pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladen Vukelić i ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu Dragica Fadljević. Na području Grada Rijeke osnovana su 34 mjesna odbora kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Djelovanje i rad vijeća mjesnih odbora u Gradu Rijeci u nadležnosti je Odjela za gradsku samoupravu i upravu, Direkcije za mjesnu samoupravu.
Ciljevi razvoja mjesne samouprave, odnosno mjesnih odbora su uspostavljanje organiziranog oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, kvalitetnije sagledavanje užih lokalnih problema i njihovo rješavanje uz koordinaciju s legitimnim predstavnicima određene lokalne zajednice, dodatna mobilizacija ljudskih i materijalnih resursa lokalne zajednice u rješavanju pitanja bitnih za tu zajednicu, posredno promicanje stava o suodgovornosti građana i gradske predstavničke i izvršne vlasti za uvjete života u svakom mjesnom odboru i gradu kao cjelini te ravnomjerno podizanje komunalnog i društvenog standarda svih dijelova grada.
U tom kontekstu, Vijeća MO imaju višestruku komunikaciju s građanima, ovlaštenim osobama predstavnicima suvlasnika stanara, udrugama, gradskim komunalnim društvima, javnim institucijama, gospodarskim sektorom, Odjelima gradske uprave, odborom za mjesnu samoupravu, s gradonačelnikom te s Gradskim vijećem Grada Rijeke.
Vijeća MO imaju svoj program rada iz područja društvenih aktivnosti odnosno iz područja ekologije, sportske rekreacije građana, kulturnih događanja, brige o djeci, informiranja građana, zdravstva i socijalne skrbi. Veliku pažnju i brigu polažu na uređenje i održavanje objekata komunalne infrastrukture te sagledavanje i rješavanje problema komunalnog nereda i oštećenja objekata komunalne infrastrukture.
Male komunalne akcije (komunalni prioriteti) su aktivnosti koje se provode s ciljem podizanja kvalitete življenja građana odnosno poboljšanja komunalnog standarda i ujednačavanja standarda opremljenosti mjesnih odbora.
Komunalne prioritete predlažu građani i vijeća mjesnih odbora, a realiziraju Grad Rijeka i gradska komunalna društva. Svake se godine realizira između 400 i 600 zahtjeva, prijedloga uređenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji od strane građana, ovlaštenih predstavnika stanara i ustanova pristignu putem javnog poziva. Izvođenje ovih radova financira se sredstvima iz proračun Grada Rijeke Tijekom protekle 3 godine, godišnje je u te aktivnosti u prosjeku uloženo preko 16.000.000,00 kuna.
Pored malih komunalnih akcija, vijeća mjesnih odbora imaju programske aktivnosti iz oblasti zdravstva i socijalne skrbi, kulture, sporta i tehničke kulture, brige o djeci, održivom razvoju i ekologiji koja odrađuju u zajedništvu s mnogobrojnim udrugama, sportskim klubovima, pojedincima, umjetnicima, školama, vrtićima, fakultetima, drugim javnim ustanovama, gospodarskim sektorom i volonterima. Za ove aktivnosti mjesnih odbora iz gradskog se proračuna ulaže godišnje oko 1.000.000,00 kn.
Godišnje se, u okviru ovih aktivnosti, provede između 10 i 15 ekoloških akcija u kojima učestvuje i do 300 volontera, dok akcija ”Birajmo najljepšu okućnicu, balkon, prozor” okupi oko 150 sudionika.
U području zdravstva i socijalne skrbi održi se oko 50 događanja kroz akcije mjerenja tlaka i šećera u krvi, dobrovoljnog darivanja krvi, predavanja s temama iz područja zdravstva, akcija zdravstvene prevencije građana i organiziranog vježbanja.
Programi kulture ostvareni su kroz niz različitih manifestacija te se godišnje realizira oko 100 događanja u kojima sudjeluje i posjeti ih između 2500 do 3000 sugrađana, a riječ je o kulturno-umjetničkim programima, dramskim izvedbama, predstavama, glazbeno-scenskim
izvedbama i koncertima, izložbama i likovnim manifestacijama, brojnim radionicama te aktivnostima na obilasku i upoznavanju znamenitosti Rijeke ( Đir po gradu).
Kroz programe iz područja sporta i rekreacije za građane, godišnje se organizira između 30 do 50 turnira u raznim sportskim disciplinama koji okupljaju od 1000 do 1500 natjecatelja te brojne gledatelje.
U području brige o djeci godišnje se provede između 50 do 80 aktivnosti. Sva vijeća mjesnih u sklopu božićno – novogodišnjih aktivnosti pripreme za oko 2500-3000 djece predškolske dobi poklone (igračke i/ili slatke pakete) i upriliče prigodan program. Ostale aktivnosti iz područja brige o djeci, a riječ je o oko dvadesetak aktivnosti za oko 1000 korisnika – djece, odvijaju su se u okviru obilježavanja dana mjesnog odbora, Majčinog dana, Dana žena, kroz sportske turnire, ekološke akcije, razne likovne radionice ili karnevalska zbivanja.
Briga o djeci važan je dio programskih aktivnosti vijeća, što pokazuje i činjenica da se velika pažnja posvećuje izgradnji i obnavljanju dječjih igrališta i parkova te se konstantno stavlja naglasak na sigurnost djece u prometu, osobito u blizini školskih i predškolskih ustanova.
Riječki program lokalnog partnerstva (RPLP) za ciljeve ima poboljšati infrastrukturu, okoliš i životne uvjete u susjedstvu na održiv način, poticati individualnu inicijativu i građansko djelovanje, ojačati odnose unutar zajednice i integraciju zajednice, ojačati suradnju između građana i lokalnih institucija. Kroz Riječki program lokalnog partnerstva VMO, uz Male komunalne akcije, imaju mogućnost bržeg uređenja nekog prostora.
U razdoblju od 2005. do 2022. godine na RPLP prijavljen je ukupno 231 projekt, od čega je 124 projekata odabrano za realizaciju. Do kraja 2022. godine realizirano je ukupno 117 projekata .
Kroz Riječki program lokalnog partnerstva uređeno je 18 igrališta/parkova za djecu, 9 zelenih površina, 18 dijelova naselja unutar mjesnih odbora, 3 šetnice, 11 dvorišnih prostora osnovnih škola (Belveder, Gornja Vežica, Kantrida, Nikola Tesla, Podmurvice, Škurinje, Waldorfska škola, Vladimir Gortan, Zamet, Centar za odgoj i obrazovanje osoba s poteškoćama u razvoju i PO Baredice), 18 prostora za igru – igrališta dječjih vrtića (Bulevard, Gabbiano, Galeb, Delfin, Drenova, Krijesnica, Kvarner, Maestral, Mlaka, Mirta, Oblačić, Potok, Pehlin, Rastočine, Turnić, Veseljko, Vežica i Zvonimir Cviić).
Tijekom navedenog razdoblja pojedinačne projekte provodilo je 4.558 volontera, devet udruga, dva sportska kluba, jedanaest vijeća mjesnih odbora i 41 grupa građana. Realizirani projekti odvijali su se na području 26 mjesnih odbora, od ukupno 34 mjesna odbora koliko ih djeluje na području grada Rijeke .
Riječki program lokalnog partnerstva omogućuje dobrim projektima nastavak aktivnosti. Grupe građana i VMO prepoznaju prednosti natječaja te u nekoliko faza, djelomično ili u potpunosti, realiziraju projekte ili ih tijekom godina nadograđuju.
RPLP je u okviru EU Horizon 2020 projekta COGOV prepoznat kao najbolja praksa Grada Rijeke s participativnim pristupom kao ključni uvjetom za poboljšanje javnog upravljanja i sudjelovanja građana.
