Planirani proračun Odjela gradske uprave za kulturu za 2017. godinu koji je usvojilo i Gradsko vijeće Grada Rijeke za oko 13 milijuna kuna veći je nego lani i iznosi oko 131,6 milijuna kuna
Na što će se sve ta sredstva utrošiti predstavili su pročelnik Ivan Šarar, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Nikolina Radić Štivić i ravnateljica Direkcije programa Helena Semion-Tatić.
Proračunska sredstava za financiranje ustanova u kulturi Grada Rijeke od ove su godine prvi put izdvojena iz programa javnih potreba u kulturi, prenose mrežne stranice Grada Rijeke.
“Ukupan trošak iznosit će 61,83 milijuna kuna, što je za 1,27 milijuna kuna manje nego lani jer očekujemo odobrenja velikih novčanih sredstava iz EU fondova za uređenje bivšeg industrijskog kompleksa “Rikard Benčić” za potrebe muzeja, gradske knjižnice i broda “Galeb”, a u projekt Europske prijestolnice kulture 2020. godine uložit ćemo 4,4 milijuna kuna”, rekao je pročelnik Šarar.
Nikolina Radić Štivić, Ivan Šarar i Helena Semion-Tatić Financiranje programa gradskih ustanova u kulturi (Foto: Grad Rijeka)
Povećano zapošljavanje u GKR
Za rad Gradske knjižnice Rijeka izdvojit će se 353 tisuće kuna, što je više nego u 2016. godini, i to zbog povećanog zapošljavanja i režijskih troškova uslijed otvaranja ogranka na Trsatu. Za 253 tisuće kuna povećana su sredstva Muzeja grada Rijeka radi stimuliranja drukčijeg organizacijskog rada i povećanja režijskih troškova, ali i jedne velike investicije – otkupa najstarijeg očuvanog torpeda iz Norveške, proizvedenog u Rijeci 1875. godine.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti porezne obveznike koštat će za 106 tisuća manje nego lani jer su završene otplate koje se tiču otkupa muzejske građe i jednog sudskog spora. Povećana je stavka za plaće jer će se u sklopu Rezidencijalnog programa Kamov jedna osoba isključivo zadužiti za formiranje programa, pronalaženje sredstava izvan gradskog proračuna i pisanje europskih projekata. MMSU je također ušao u veliki europski projekt RiskChange, koji je također dio EPK jer se proteže sve do šestog mjeseca 2020. godine. Projekt, čija je ukupna vrijednost 300.000 eura, Grad sufinancira s nešto manje od 100.00 kuna.
„Zajc“ traži novog generalnog sponzora
HNK Ivana pl. Zajca dobit će gotovo dva milijuna kuna manje nego 2016. godine, jer je Grad Rijeka lani uložio toliko dodatnog novca u HNK zbog pokrivanja financijskog minusa protekle uprave kazališta te prestankom sponzorstva Zagrebačke banke i umanjenih novaca iz Državnog proračuna. Očekuje se da će se pronaći novi generalni sponzor te da će se normalizirati isplate iz državnog proračuna. Riječke ljetne noći sufinancirat će se s 200.000 kuna. Manje novca, za oko 15 tisuća kuna, u 2017. godini dobit će i Art-kino.
Gradsko kazalište lutaka koštat će 67 tisuća kuna više zbog zapošljavanja jednog novog glumca čime će se kazalište konačno imati 8 ljudi, odnosno dva ansambla. Na taj način imat će jedan koji će raditi predstave u Rijeci, a drugi koji će moći biti na gostovanju.
„Kroz nekoliko proteklih godina Odjel za kulturu značajno je povisio sredstva kojima se plaćaju režijski troškovi institucija, što je, uz uvođenje gradske Riznice, organizacijski i financijski stabiliziralo ustanove u kulturi“, napomenuo je Šarar.
Financiranje Programa javnih potreba u kulturi
Za javne potrebe u kulturi u 2017. godini u proračunu Odjela za kulturu osigurat će se 4,92 milijuna kuna i financirati 153 programa nezavisnog sektora.
„Kada se izuzmu preuzete obveze za financiranje programa udruga, tvrtki i pojedinaca na raspolaganju imamo 3,52 milijuna kuna, odnosno milijun i pol kuna više nego prošle godine“, rekla je ravnateljica Direkcije za programe Helena Semion-Tatić, dodajući da se takav financijski okvir odmah osjetio i u radu kulturnih vijeća jer su mogli i bolje i temeljitije podržati vrijedne i kvalitetne programe.
„Osim toga, u natječaju je prvi put definiran financijski okvir, što je, uz povećanje sredstava, ljude dodatno motiviralo da se prijave sa svojim programima. Ove godine dobili smo ukupno 398 prijedloga, gotovo 25 posto više nego lani“, dodao je pročelnik Šarar.
Posebnost ovogodišnjeg Programa je što se javilo jako puno pojedinaca, odnosno kulturnjaka i umjetnika zainteresiranih za usavršavanje za svoje autorske projekte. U scenskoj djelatnosti od njih 10 čak je 7 mladih umjetnika. Oni će programom „Mladi glumci gradu Rijeci“ pojedinačno predstaviti svoj umjetnički rad. U glazbenoj djelatnosti također je vrednovano 19 pojedinaca, što renomiranih umjetnika, što onih koji se još educiraju i pokazuju visoku kvalitetu.
„Povećan je također i broj edukacijskih programa, a posebno nas veseli što će se ove godine raditi s mladim ljudima u raznim kategorijama glazbe“, rekla je Semion-Tatić. Ivan Pešut će primjerice raditi sa srednjoškolcima, Udruga Ri Rock planira glazbene radionice, Zoran Majstorović glazbene jazz radionice, a Udruga za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju Dira Rijeka radit će terapijsku predstavu „Mali princ“.
U filmskoj djelatnosti sufinancirat će se 7 dokumentarnih filmova, a filmaši će u jednakoj visini gradskih sredstava dobiti i sredstva od HAVC-a. Na konferenciji je najavljen i nastavak dvaju filmskih festivala za osobe s invaliditetom, „Film svima“ za gluhonijeme osobe i „Uhvati film“ udruge Spirit, ali i jedan novi u organizaciji Istra filma „Histoy film festival“.
U izložbenom i likovnom dijelu financirat će se programi udruge Kalkulus koja slavi 10 godina svog muzeja, Fotokluba Rijeka koji priprema monografiju u sklopu obilježavanja 120 godina amaterske fotografije u Rijeci, kao HDLU-a koji navršava 70 godina postojanja.
U književnoj i nakladničkoj djelatnosti pomoći će se izdavanju knjiga Edija Jurkovića „Godine riječkih valova: VAL 1975. – 1990.“ u izdanju Adamića te sufinancirati sedmodnevni književni festival za mlade „Rijeka riječi“, koji Prva riječka hrvatska gimnazija organizira u suradnji s RiLitom, skupinom riječkih književnika. Kulturno vijeće također je prepoznalo i rad riječkih klubova pa su određena sredstva namijenili i Dnevnom boravku, Tunelu, Crkvi i drugim mjestima gdje se okupljaju mladi.
„Osim gradskih sredstava, udrugama su na raspolaganju i nevidljiva proračunska sredstva, poput onih od HAVC-a i besplatno korištenje prostora uz plaćene režijske troškove, tako da se zapravo sredstva za nezavisni sektor približavaju cifri od nekih 5-6 milijuna kuna, što je 10 posto od onog što dobivaju ustanove“, dodao je Šarar.
Kapitalna ulaganja u kulturi
Ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Nikolina Radić Štivić predstavila je Plan raspodjele sredstava spomeničke rente za 2017. godinu koji iznosi 11,2 milijuna kuna, od čega će 4,8 milijuna kuna utrošiti u obnovu pročelja 15 zgrada unutar zaštićene Urbanističke cjeline, a od kojih je 14 u strogom centru grada. Ravnateljica je izrazila žaljenje zbog najavljenog ukidanja spomeničke rente u 2018. godini, kao i nadu da taj Vladin potez neće loše odraziti na očuvanje kulturnih dobara.
Među kapitalnim ulaganjima šest milijuna kuna proračunskih sredstava namijenjeno je uređenju H objekta unutar kompleksa “Rikard Benčić” za smještaj Muzeja za modernu i suvremenu umjetnost. U 2017. godini planirano je, uz trošak od 480.000 kuna, vraćanje skulpture dvoglavog orla na kupolu gradskog tornja na Korzu, skinutog 1949. godine, zatim povratak zida na Klobučarićev trg, zaštita grafita Parafa te razvijanje kulturno-turističke signalizacije u kontekstu EPK.
S oko 11 milijuna eura, odnosno iz sredstava Urbane aglomeracije Rijeka namijenjenih projektima obnove bivših vojnih i industrijskih područja, financirat će se drugi dio radova u „Benčiću“, i to u Ciglenoj zgradi koja se prenamjenjuje u Dječju kuću i T objektu za Gradsku knjižnicu Rijeka.
Sredstvima iz strukturnih fondova u 2017. godini financirat će se obnove i prenamjene Upravne zgrade u “Benčiću”, u koji će se preseliti Muzej grada Rijeke, te s njom povezani motorni brod “Galeb”.
„Projekt je još 1. ožujka prijavljen na natječaj „Obnova kulturne baštine u funkciji turizma“ Ministarstva regionalnog razvoja, no odgovor još uvijek nismo dobili iako je u propozicijama natječaja rok bio 120 dana. Na projekt koji povezuje brod Galeb i Šećeranu trebali bi dobiti 80 milijuna kuna pa je komponenta iz gradskog proračuna tu jako mala“, pojasnio je Šarar dodajući da će se 80 posto prostora namijeniti javnoj, muzejskoj funkciji, a ostalo komercijalnoj.
U Upravnoj zgradi bit će poslovni prostori za iznajmljivanje, a na brodu, privezanom uz Riječki lukobran, ugostiteljski i smještajni sadržaji. Obje lokacije povezale bi se stazom koja bi povezivala turistički i kulturno važne točke grada, rekao je Šarar.
