Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je druge izmjene i dopune proračuna za 2026. godinu, kojim se osiguravaju dodatna sredstva za rad gradskih ustanova, održavanje cesta, zelenih površina i dječjih igrališta te podmirenje preuzetih obveza. Rashodi i izdaci povećani su za 8,95 milijuna eura i sada iznose 245,83 milijuna eura.
Prihodi i primici povećani su za oko 5,34 milijuna eura, odnosno 2,4 posto, na ukupno 228,36 milijuna eura. Razlika između prihoda i rashoda pokrit će se prenesenim sredstvima iz prethodnih godina. Rashodi i izdaci u odnosu na dosadašnji plan veći su za 3,8 posto.
Predstavljajući izmjene proračuna, gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je da je njihov cilj osigurati nesmetan nastavak javnih usluga, podmiriti preuzete obveze i financirati aktivnosti potrebne do kraja godine. Proračun je pritom usklađen s aktualnim prihodima i troškovima te potrebama Grada i ustanova koje se iz njega financiraju.
Rebalans je usvojen sa 17 glasova za i 12 protiv, bez suzdržanih glasova.
Dio dodatnih sredstava namijenjen je plaćama vatrogasaca, djelatnika Dječjih vrtića Rijeka i osnovnih škola te Psihijatrijske bolnice Lopača, u skladu s preuzetim obvezama i izmjenama kolektivnih ugovora.
Povećana su i sredstva za održavanje nerazvrstanih cesta, slivnika, zelenih površina i dječjih igrališta, održavanje školskih i poslovnih objekata, subvenciju KD-u Autotrolej te javne potrebe u sportu.
Prihvaćenim amandmanom osigurano je dodatnih 17.000 eura za opremanje osnovnih škola Dolac i Kozala. Za nabavu pokretnih klima-uređaja i hladnjaka namijenjeno je 15.000 eura, a za sportsku opremu novootvorene školske sportske dvorane 2.000 eura.
Rebalansom su predviđena i dodatna izdvajanja za sanaciju i dovršetak projekta broda Galeb. Značajan dio povećanja rashoda odnosi se na povrat gotovo četiri milijuna eura europskih sredstava za projekt sortirnice u Mihačevoj Dragi, nakon utvrđenih nepravilnosti i raskida ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Sortirnica i Galeb među glavnim temama rasprave
Govoreći o financijskim obvezama Grada, gradonačelnica je pojasnila da je potreba preusmjeravanja oko 3,9 milijuna eura za plaćanje sortirnice ograničila mogućnosti ublažavanja posljedica poskupljenja komunalnih usluga.
Istaknula je da je povećanje cijena bilo nužno za financijsku stabilizaciju KD-a Čistoća. Prema njezinim riječima, društvo bi se bez te mjere moglo naći u stečaju, čime bi bila ugrožena i radna mjesta oko 400 zaposlenika.
Na financijsko opterećenje zbog povrata europskih sredstava za sortirnicu i dodatnih troškova Galeba upozorio je vijećnik Fokusa Andro Amančić.
Sanjin Matijević iz Alternative 101 osvrnuo se na moguće financijske posljedice nepravilnosti na projektu sortirnice te upozorio na kvalitetu izvedenih radova. Vijećnici su iznijeli i različita stajališta o odgovornosti za provedbu tog projekta.
O dodatnim izdvajanjima za Galeb govorio je Josip Ostrogović, koji je u ime Kluba HDZ-a najavio da neće podržati rebalans. Zatražio je jasniji prikaz ukupnih ulaganja u dovršetak, opremanje i otvorenje broda te kritizirao smanjenje sredstava za kapitalne investicije.
Gradonačelnica je pojasnila da se iznos od 1,2 milijuna eura odnosi na dovršetak projekta broda, uključujući dokovanje, otvorenje i ispunjavanje projektnih pokazatelja. Taj iznos ne obuhvaća cjelokupni projekt turističke valorizacije, u koji su uključeni i drugi sadržaji, poput Palače šećerane i šetnice.
Dodala je da projekt ima potporu državnih institucija te da je, nakon reorganizacije gradske uprave, njegovo praćenje raspoređeno između više gradskih odjela i drugih gradskih subjekata. Odbacila je tvrdnje o skrivanju troškova, pojasnivši da se troškovi tako složenog projekta prate kroz različite proračunske stavke.
Odgovarajući Ostrogoviću, navela je i da su promjene u financiranju povezane s rokovima natječaja i obvezama dovršetka projekta. Vijećnike koji smatraju da sredstva treba drukčije rasporediti pozvala je da predlože konkretne amandmane.
Vijećnica Mosta Petra Mandić ponovila je da se protivi projektu Galeba, ali je najavila podršku rebalansu, među ostalim, kako bi spriječila povratak SDP-a na vlast. „Nasljeđe njihovih nedovršenih projekata dovoljan je razlog“, poručila je.
Priprema projekata i potrebe građana
Kvalitetna priprema projekata, rješavanje imovinskopravnih odnosa i određivanje prioriteta prema stvarnim potrebama grada bili su među temama rasprave o rebalansu. Zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković naglasio je da upravo takav pristup treba pomoći u izbjegavanju kašnjenja i dodatnih troškova.
Na poteškoće s kojima se Grad pritom susreće osvrnuo se zamjenik Vedran Vivoda. Istaknuo je da provedbu dijela kapitalnih projekata otežavaju nedostaci u dokumentaciji i neriješeni imovinskopravni odnosi naslijeđeni od prethodne gradske uprave, navodeći kao primjere Dvoranu mladosti, dvoranu Exportdrva i punionicu za električna vozila. SDP-ova vijećnica Ivana Prica Matijaš upozorila je da se problemi pojedinih projekata ne bi trebali poistovjećivati sa svim ulaganjima financiranima europskim sredstvima te je kao pozitivne primjere izdvojila Art-kvart Benčić i Palaču šećerane.
Govoreći o odgađanju projektiranja kvartovskih garaža, na koje je također upozorila Prica Matijaš, Milaković je pojasnio da je prije njihove realizacije potrebno riješiti imovinskopravne odnose. Na Rastočinama je preduvjet i izmještanje vrtića, a u određivanju prioriteta pomoći će izrađena analiza prometnih problema po gradskim kvartovima.
O budućim ulaganjima bilo je riječi i u raspravi o poduzetničkoj zoni Bodulovo. Nakon pitanja vijećnika Renata Stankovića iz Možemo! o raskidu ugovora za tri lokacije, Milaković je najavio novi natječaj. Stanković je zatražio i pojašnjenja o smanjenju sredstava za održavanje nužnog smještaja te financiranju obnove pročelja i dizala i čišćenja javnih površina. Vivoda je naveo da gradska uprava priprema program sufinanciranja obnove pročelja i dizala, dok se sredstva za čišćenje planiraju prema mogućnostima realizacije, uz dodatna izdvajanja za uklanjanje grafita.
Rasprava je obuhvatila i pomoć građanima u podmirivanju svakodnevnih troškova. Irena Bolf u ime Kluba SDP-a kritizirala je smanjenje stopa poreza na dohodak, slabu realizaciju kapitalnih projekata i izostanak novih mjera za ublažavanje poskupljenja komunalnih usluga. Hana Paleka u ime Kluba Možemo! zatražila je konkretniju pomoć kućanstvima zbog poskupljenja vode i odvoza otpada te dodatna pojašnjenja o uvođenju prikupljanja otpada od vrata do vrata.
Na izdvajanja za starije osobe osvrnula se Ivana Prica Matijaš, upozorivši na smanjenje sredstava za pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama. Predložila je i razmatranje mogućnosti izgradnje doma za starije na području bivše dječje bolnice na Kantridi. Gradonačelnica je pojasnila da je smanjenje sredstava za pomoć u kući povezano s promjenom opsega usluge Doma Kantrida, dok su niža izdvajanja za druge potpore starijim osobama posljedica manjeg broja korisnika.
Iako je pozitivno ocijenila izdvajanja za škole i izrazila podršku Logopedskom centru, Ana Trošelj najavila je da Klub PGS-IDS-RI neće podržati rebalans. Podršku je, u ime Kluba nezavisnih vijećnika Marka Filipovića, najavio Leonardo Matković, istaknuvši dogovor o ukidanju poreza na potrošnju u sljedećem proračunskom razdoblju. Gradonačelnica je zahvalila vijećnicima na komentarima i raspravi.
Ulaganja u javne površine, igrališta i prometnice
Promjene u proračunu prate i izmjene programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu, koje je Gradsko vijeće također usvojilo.
Za održavanje komunalne infrastrukture osigurano je dodatnih 87.520 eura, pa ukupna sredstva sada iznose oko 22,95 milijuna eura. Dodatna izdvajanja namijenjena su čišćenju javnih površina i uklanjanju grafita, uređenju zelenih površina i dječjih igrališta te poboljšanju prometne infrastrukture.
Među planiranim zahvatima je uređenje sportsko-rekreacijske zone Delta, za koju je predviđeno oko 234.200 eura. Za izradu idejnih rješenja uređenja pet gradskih trgova — na Kozali, Škurinjama, Kantridi, Vojaku i Gornjoj Vežici — planirano je 80.000 eura. Predviđene su i pripremne aktivnosti za uređenje kružnih raskrižja te prometne analize područja središnje tržnice i KBC-a Rijeka.
Uređenje Delte otvorilo je i pitanje sudjelovanja mjesnih odbora u pripremi projekta. HDZ-ov vijećnik Marko Smojver upozorio je na potrebu njihova pravodobnog uključivanja, podsjetivši na dosadašnja ulaganja i volonterski rad. Pročelnica Maja Malnar pojasnila je da je projektna dokumentacija izrađena uz sudjelovanje stručnjaka te da će mjesni odbori biti upoznati s projektom i dinamikom radova prije početka realizacije.
Vivoda je dodao da će se pri uređenju nastojati sačuvati postojeća kvalitetna infrastruktura, zelenilo i oprema. Najavio je i da će reforma mjesne samouprave biti jedan od zadataka novog pročelnika nadležnog upravnog odjela, s ciljem unapređenja rada mjesnih odbora i njihove autonomije u zakonskim okvirima.
Istodobno, sredstva u Programu građenja komunalne infrastrukture usklađena su s tijekom provedbe projekata i naplatom prihoda. S prvotno planiranih 2,75 milijuna eura smanjena su na oko 1,74 milijuna eura, ponajprije zato što se realizacija dijela projekata nastavlja u 2027. godini.
Tijekom 2026. dovršene su pristupna cesta Islamskom centru, Sabirna ulica SU11 i nova faza općih polja na Centralnom gradskom groblju Drenova, dok je uređenje javnih površina u Art-kvartu Benčić u završnoj fazi.
Ostale odluke Gradskog vijeća
Uz izmjene proračuna i komunalnih programa, vijećnici su usvojili i izmjene Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Rijeke za 2026. godinu. Njima su odredbe usklađene s promjenama u ustrojstvu gradske uprave i ažurirani pojedini financijski iznosi. Među ostalim, jedan je planirani iznos povećan s 5,33 na 5,53 milijuna eura, a drugi s 11,05 na 11,56 milijuna eura.
U Odluku je unesena i odredba kojom se potvrđuje da je Grad Rijeka u 2026. godini dao jamstvo za dugoročno kreditno zaduženje Energa. Jamstvo obuhvaća 6.946.400 eura glavnice, uvećano za kamate i naknade, a odnosi se na refinanciranje postojećeg klupskog kredita kod više banaka.
Vijeće je dalo i prethodnu suglasnost na novi Statut Psihijatrijske bolnice Lopača. Predsjednik Upravnog vijeća bolnice Kristijan Zulle pojasnio je da se statut usklađuje s izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i prilagođava suvremenom načinu poslovanja, radi transparentnijeg i učinkovitijeg upravljanja.
Na sjednici su usvojene i promjene u sastavu dvaju radnih tijela Gradskog vijeća. U Odboru za predškolski odgoj i obrazovanje Sanjin Lukarić razriješen je dužnosti člana, a za novu članicu izabrana je Sanja Kaštelan. U Odboru za komunalno gospodarstvo razriješena je Nikolina Šaponja, a za novog člana izabran je Dragan Grgić.
Fleksibilnije korištenje javnih površina i ujednačen izgled kiosaka
Organizatorima manifestacija i drugim korisnicima javnih površina omogućuju se fleksibilniji uvjeti njihova korištenja, a Grad Rijeka moći će postavljati i vlastite tipske kioske. Te novosti donose izmjene Odluke o korištenju površina javne namjene, koje je Gradsko vijeće usvojilo jednoglasno.
Dio promjena odnosi se na adventske lokacije. Vizualizacija i prijedlog programa ubuduće će se tražiti kada je to potrebno, umjesto da budu obvezan sadržaj svakog natječaja. Grad će podmirivati troškove priključka na električnu energiju, dok će korisnici plaćati stvarnu potrošnju. Razdoblje privremenog korištenja javnih površina produljuje se s deset na 15 dana tijekom mjeseca.
Uz suglasnost gradskog odjela nadležnog za urbanizam moći će se odobriti i dodatne vrste privremenih objekata i reklamnih predmeta. Uvodi se i mogućnost postavljanja tipskih kiosaka u vlasništvu Grada, čime se želi postići njihov ujednačen izgled i prepoznatljiv vizualni identitet. Početne cijene korištenja tih kiosaka određivat će se prema modelu koji se primjenjuje za zakup poslovnih prostora.
Zabrana veličanja fašizma, nacizma i ustaštva na javnim površinama
Izmjenama Odluke obuhvaćeno je i pitanje isticanja simbola i poruka kojima se veličaju fašizam, nacizam i ustaštvo. Prihvaćen je amandman gradonačelnice Ive Rinčić kojim se u opće odredbe uvodi obveza poštivanja ustavnih vrijednosti i zabrana takvih simbola i poruka, uključujući poklič „Za dom spremni”. Zabrana se odnosi na sve javne površine obuhvaćene Odlukom.
Amandman su prethodno podnijeli oporbeni klubovi Možemo!, PGS-a, IDS-a i Liste za Rijeku te SDP-a, predloživši zabranu isticanja ustaških i fašističkih simbola. U raspravi je gradonačelnica naglasila da Rijeka ostaje grad antifašizma, slobode, otvorenosti i tolerancije te da u njoj nema mjesta veličanju fašizma, nacizma i ustaštva.
Pojasnila je, međutim, da predloženi amandman nije dovoljno pravno razrađen jer obuhvaća samo pojedine privremene sadržaje, a ne sve javne površine na koje se Odluka odnosi. Upozorila je i na moguće pravne posljedice predloženih jednostranih raskida ugovora te podnijela vlastiti amandman sa širom primjenom.
„Postavili smo jasan civilizacijski i ustavni standard za cijeli grad. Tako postupa odgovorna vlast koja štiti i ustavne vrijednosti i gradski proračun.
A sada, kad smo riješili pitanje blagdanskih štandova, otvorimo ono od čega vi godinama bježite – stvarne probleme na riječkim ulicama. Znam da bi netko od vas sada najradije pitao zašto onda niste preko noći prebrisali HOS-ov mural na Škurinjama. Zato što mi nismo aktivisti koji pod okriljem noći vuku poteze preko koljena da bi izazivali ulične sukobe, nego odgovorna institucija. Dok ste vi trideset godina mirno prolazili pokraj išaranih fasada, ova uprava je problem počela rješavati tamo gdje se on jedino može riješiti – kroz pravnu državu. Sjeli smo za stol s predstavnicima braniteljskih udruga i navijača. Nismo bježali od teške teme, nego smo otvorili dijalog”, rekla je Rinčić.
Nakon rasprave oporbeni klubovi povukli su svoj prijedlog, a Odluka je usvojena jednoglasno, uz prihvaćeni amandman gradonačelnice.
Gradsko vijeće razmatralo je izvješća o poslovanju komunalnih društava Autotrolej, Čistoća, Kozala te Vodovod i kanalizacija za 2025. godinu. Izvješće Autotroleja je prihvaćeno, dok izvješća ostalih triju društava nisu dobila podršku vijećnika. Nakon glasanja o izvješću Vodovoda i kanalizacije sjednica je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, pa izvješća trgovačkih društava Energo, Poslovni sustavi, Rijeka plus i Rijeka sport nisu podnesena.
Rezultate su predstavili direktori društava, od kojih je većina dužnost preuzela tijekom 2026. godine, pa su izvještavali o poslovanju iz razdoblja u kojem još nisu bili na čelu tih tvrtki.
Autotrolej prevezao 18 posto više putnika
Direktor KD-a Autotroleja Vedran Tomičić predstavio je rezultate godine u kojoj je prevezeno 34,3 milijuna putnika, 18 posto više nego 2024. Broj putovanja korisnika godišnjih karata za osobe starije od 65 godina porastao je za 52,1 posto, a autobusi su ukupno prešli 6,57 milijuna kilometara.
Društvo je ostvarilo gotovo 26 milijuna eura prihoda i 25,98 milijuna eura rashoda te neto dobit od 17.554 eura. Na kraju godine imalo je 448 zaposlenih i 154 autobusa, pet manje nego godinu prije. Prosječna bruto plaća porasla je za 24,6 posto, na 2.456 eura.
U investicije je uloženo 308.504 eura, ponajprije u pripremu projekta električnih punionica na Školjiću i u Ulici Milutina Barača. Među izazovima ostaju rast troškova poslovanja, održavanje voznog parka i osiguravanje kvalitetne usluge javnog prijevoza. Tomičić je istaknuo poboljšanje financijske stabilnosti te najavio pripreme za novi ugovor o javnoj usluzi prijevoza, budući da postojeći istječe krajem 2026. godine.
KD Čistoća i KD Kozala godinu završili s gubitkom
Izvješće KD-a Čistoće predstavio je direktor Igor Velimirović. Društvo je ostvarilo 26,27 milijuna eura prihoda i 31,95 milijuna eura rashoda, uz gubitak nakon oporezivanja od 4,67 milijuna eura.
Iako su prihodi od prodaje nakon početka rada sortirnice blago porasli, ukupni prihodi smanjeni su za jedan posto. Rashodi su istodobno porasli za 17,69 posto, što je najviše utjecalo na negativan financijski rezultat. Materijalni troškovi iznosili su 16,05 milijuna eura, a troškovi osoblja 9,67 milijuna eura.
Čistoća je na kraju godine imala 462 zaposlenika te pružala uslugu odvoza otpada za gotovo 90.000 korisnika u Rijeci i okolnim gradovima i općinama.
Rast cijena i troškova obilježio je i poslovanje KD-a Kozala, čije je izvješće predstavila direktorica Daniela Mikulić. Uz prihode od 4,87 milijuna eura i rashode od 5,18 milijuna eura, društvo je godinu završilo s neto gubitkom od 256.246 eura.
Tijekom godine KD Kozala je obavilo 1.213 ukopa, pružila 1.488 pogrebnih usluga, izvršilo 25 kremacija i uredilo 230 novih ukopnih mjesta. Uz redovno održavanje groblja, nastavljeno je unapređivanje digitalnih usluga, uključujući pretraživanje pokojnika, prikaz lokacija grobnih mjesta i virtualne 3D šetnje grobljima.
ViK realizirao oko 52 milijuna eura ulaganja
Izvješće KD-a Vodovoda i kanalizacije predstavio je direktor Damir Togunjac. Poslovanje u 2025. obilježilo je pripajanje društava Vode Vrbovsko, KD Čabranka, Komunalac Delnice i Liburnijske vode, čime je uslužno područje prošireno na 22 jedinice lokalne samouprave. Zbog tih promjena rezultate je teže uspoređivati s prethodnom godinom.
Društvo je ostvarilo 36,28 milijuna eura prihoda i 37,45 milijuna eura rashoda te gubitak nakon oporezivanja od 1,20 milijuna eura.
Istodobno su nastavljena velika ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. U okviru plana gradnje realizirano je oko 52 milijuna eura, odnosno 97,7 posto planiranih sredstava. Najveći dio odnosio se na projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Rijeka, uključujući izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Delti te proširenje i rekonstrukciju sustava odvodnje i vodoopskrbe.
(Programski sadržaj nastao u suradnji s Grad Rijeka)
