Gradsko vijeće usvojilo izmjene GUP-a i Prostornog plana grada Rijeke, polugodišnje izvješće gradonačelnika nije prihvaćeno
Gradsko vijeće Grada Rijeke jednoglasno je usvojilo izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Rijeke, kao i Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke.
Privremena pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan naglasila je kako se radi o ciljanim i paralelnim izmjenama dvaju prostornih planova različitog ranga. Tijekom trajanja javne rasprave pristigli su prijedlozi i primjedbe, od kojih je dio prihvaćen i postao dio konačnih prijedloga planova.
Ciljane izmjene su se odnosile na promjenu namjene izdvojenoga građevinskoga područja na Podvežici, izmjene uvjeta gradnje unutar izdvojenih građevinskih područja namijenjenih rekreaciji, mjestimične izmjene oblika i površina građevinskog područja, prilagodbu prometne mreže planiranim razvojnim projektima, određivanje nove namjene i uvjeta gradnje za područje Sekundarnoga gradskoga središta Rujevica, usklađenje područja zaštite zaštićenog kulturnog dobra i mjera provedbe na zaštićenim područjima, izmjena oblika i površine luka posebne namjene, potom razmatranje urbanih pravila, naročito u pogledu tipologije gradnje te mogućnosti realizacije interpolacije u izgrađenim dijelovima grada te odnosa prema zelenilu unutar okućnica, kao i uklanjanje uočenih propusta u planovima.
Gradsko vijeće nije prihvatilo polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Rijeke
Gradsko vijeće usvojilo je izvještaj o izvršenju proračuna Grada Rijeke za 2023. godinu te raspravljalo o nizu drugih točaka, vezanih uz izmjene prostornih planova, stipendije, kulturu te postavljanje privremenih objekata na javne površine.
Prema polugodišnjem izvještaju, ukupni prihodi i primici konsolidiranog proračuna (proračun Grada i 84 proračunska korisnika) u prvih šest mjeseci 2023. godine ostvareni su u iznosu od 85.900.137 eura ili 48,9% godišnjeg plana, a ukupni rashodi i izdaci konsolidiranog proračuna u iznosu od 68.863.556 eura ili 40,1% godišnjeg plana. Iz navedenog proizlazi da je u prvih šest mjeseci ostvaren višak prihoda konsolidiranog proračuna u iznosu 17.036.582 eura, koji se sastoji od viška prihoda Grada u iznosu 11,2 milijuna eura te od financijskih rezultata proračunskih korisnika koji su ukupno ostvarili višak prihoda u iznosu od 5,8 milijuna eura.
Za razliku od dosadašnjih zakonskih rješenja, temeljem novog pravilnika o izvještavanju u polugodišnjem izvještaju više se ne daju pojedinačna obrazloženja izvršenja financijskih planova upravnih odjela po programima, aktivnostima i projektima, već će se ubuduće obrazloženja upravih odjela davati samo uz godišnji izvještaj o izvršenju proračuna.
Pogledajte video prilog Kanala Ri:
„Proračun je i solventan i likvidan, sve obveze izvršavamo na vrijeme i da ta je situacija značajno bolja nego kod preuzimanja dužnosti“, kazao je riječki gradonačelnik Marko Filipović, naglasivši kako se već priprema i proračun za 2024. godinu.
Početnim Proračunom za 2023. godinu i Višegodišnjim planom uravnoteženja koji je donesen uz Proračun, planirano je ostvarenje viška prihoda nad rashodima kojim će se podmiriti preneseni manjak Grada iz prethodnih godina. Shodno tome, u prvih šest mjeseci 2023. godine Grad je ostvario višak prihoda u iznosu 11,2 milijuna eura.
Na ostvarenje viška prihoda Grada utjecala su, osim planiranog viška, kretanja na prihodnoj i rashodnoj strani u prvih šest mjeseci. Značajan utjecaj na ostvarenje viška ima veće ostvarenje prihoda od poreza na dohodak koji su u prvih šest mjeseci ostvareni s 57,3% godišnjeg plana te su za 5,5 milijuna eura veći u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. godine.
Shodno tome je Drugim izmjenama i dopunama proračuna za 2023. godinu povećan plan prihoda od poreza na dohodak za gotovo 7 milijuna eura te su navedena sredstva već raspoređena na rashodnu stranu proračuna za trošenje do kraja godine. Osim prihoda od poreza na dohodak, na ostvarenje viška prihoda su utjecali i pojedini drugi prihodi ostvareni u prvih šest mjeseci, kao što su sredstva Talijanske unije u iznosu od gotovo 800 tisuća eura namijenjena za gradnju vrtića Fiume, koja će se utrošiti iduće godine kad počne gradnja vrtića, također veće ostvarenje prihoda od poreza na promet nekretnina i drugo.
Osim prihodne strane, na ostvarenje viška prihoda Grada u prvih šest mjeseci 2023. godine utječe i ostvarenje na rashodnoj strani proračuna. Kod pojedinih kapitalnih projekata se bilježi manje ostvarenje u prvih šest mjeseci na što utječu razni čimbenici, kao što je provedba postupaka javne nabave koja sukladno propisima zahtijeva potrebno vrijeme za provedbu, a također i sama dinamika realizacije pojedinih investicija kod kojih se očekuje veće ostvarenje u drugom dijelu godine. Osim kapitalnih projekata, za koje je uobičajeno da dinamika realizacije tijekom godine oscilira ovisno o pojedinim fazama projekta, također se i kod pojedinih programskih aktivnosti veća realizacija očekuje u drugom dijelu godine, kao što su subvencije poduzetnicima i drugo.
Na ostvarenje viška prihoda kod proračunskih korisnika najveći utjecaj ima ostvareni višak prihoda proračunskog korisnika Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke u iznosu od 5,8 milijuna eura i to zbog računovodstvenih razloga, dok su ostali proračunski korisnici ostvarili manje iznose viška, odnosno manjka.
Što se tiče rashodovne strane proračuna, u odnosu na isto razdoblje protekle godine rashodi za zaposlene povećani su za 3,6 milijuna eura. Radi se o povećanju rashoda za zaposlene u gradskoj upravi zbog provođenja reorganizacije i kod proračunskih korisnika Dječjih vrtića i Javne vatrogasne postrojbe sukladno izmjenama kolektivnih ugovora. Također su povećana sredstva za rashode za zaposlene u osnovnim školama i Psihijatrijskoj bolnici Lopača, sukladno kolektivnom pregovaranju na razini državnog proračuna. Od ukupnih rashoda za zaposlene, iznos od 5,0 milijuna eura (16,6%) se odnosi na rashode za zaposlene u gradskoj upravi, dok se iznos od 25,2 milijuna eura (83,4%) odnosi na rashode za zaposlene kod proračunskih korisnika.
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade planirane su u iznosu 5.178.103 eura, a izvršene su u iznosu 2.023.815 eura ili 39,1% godišnjeg plana. U odnosu na prvih šest mjeseci prethodne godine veće su za 0,2 mil. eura ili za 10,1%. Najveći dio izvršenih rashoda se odnosi na naknade koje se isplaćuju korisnicima Socijalnog programa Grada Rijeke sukladno Odluci o socijalnoj skrbi.
Ostali rashodi su planirani u iznosu 8.560.526 eura, a izvršeni su u iznosu od 4.037.201 eura ili 47,2% godišnjeg plana, a odnose se na tekuće i kapitalne donacije, kapitalne pomoći te kazne, penale i naknade štete. U odnosu na prvih šest mjeseci prethodne godine veći su za 0,5 mil. eura ili za 14,2%. Tekuće donacije su izvršene u iznosu od 2.605.249 eura ili 47,2% godišnjeg plana i odnose se na rashode za financiranje programa javnih potreba u kulturi, javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi, za Gradsku vatrogasnu zajednicu, rashode za socijalni program i za zdravstvene programe, sufinanciranje djelatnosti u privatnim vrtićima, za programe u poduzetništvu, za suradnju s udrugama i sl.
Gradonačelnik je podsjetio na osnovne odrednice početnog proračuna, kao i najznačajnije promjene unesene drugim rebalansom proračuna, od smanjenja stope prireza porezu na dohodak preko povećanja izdvajanja za socijalni program, javne potrebe u sportu i kulturi i ulaganja u povećanje kapaciteta dječjih vrtića do ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, sva područja komunalnog standarda, završetak uređenja kompleksa Benčić ili pak projekta koji stavljaju naglasak na energetsku održivost, poput energetske obnove vrtića i škola ili zamjene javne rasvjete LED žaruljama.
Gradski vijećnici većinom glasova nisu podržali polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Grada Rijeke za 2023. godinu. Za su glasovali vijećnici SDP-a, PGS-a, IDS-a, HSU-a i SDSS-a, a protiv su bili vijećnici HDZ-a, MOST-a, Možemo! i Unije Kvarnera te nezavisni vijećnici Maša Magzan, Iva Rinčić, Marin Račić i Davor Štimac.
Vijećnici su u raspravi istaknuli stavke proračuna s niskom realizacijom u prvih šest mjeseci ove godine, pa je tako vijećnik Nebojša Zelič (Možemo!) istaknuo nisku realizaciju komunalnih prioriteta mjesnih odbora, nezavisna vijećnica Maša Magzan u kulturi, a nezavisna vijećnica Iva Rinčić kod održavanje zelenih površina i dječjih igrališta. Vijećnik Josip Ostrogović (HDZ) i nezavisni vijećnik Davor Štimac istaknuli su nedovoljno planiranje rashodovne strane.
Odgovarajući na pitanje o niskoj realizaciji komunalnih prioriteta po mjesnim odborima, privremena pročelnica Upravnog odjela za komunalni sustav i promet Maja Malnar je naglasila kako se prvenstveno radi o potrebi da se natječaji za javnu nabavu ponavljaju nekoliko puta te izrazila uvjerenje da će do kraja godine većina planiranih radova biti završena prema planu.
„Klub vijećnika SDP-a prihvatit će ovu polugodišnje izvješće o izvršenju gradskog proračuna. U ovom trenutku ne vidimo mjesta za zabrinutost za izvršenje proračuna do kraja godine. Smatramo da postoji objektivni razlozi na određenim stavkama na kojima su vidljiva manja izvršenja“, kazala je vijećnica Petra Karanikić.
Gradonačelnik Filipović podnio polugodišnje izvješće o svom radu: Uskoro izdavanje građevinske dozvole za kompleks Žabica
Na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Filipović ujedno je prezentirao polugodišnje izvješće o svom radu te radu svojih zamjenika Sandre Krpan i Gorana Palčevskog u prvih šest mjeseci ove godine.
„Poseban naglasak stavljen je na realizaciju strateških projekata važnih za Rijeku. Intenzivno smo s investitorima razrađivali i pripremali realizaciju Kompleksa Zapadna Žabica. Investitori su u predali zahtjev za građevinsku dozvolu i dozvola bi trebala, uz potvrdu svih javno pravnih tijela, biti vrlo skoro izdana, kako bi se nastavilo s realizacijom tog za Rijeku itekako važnog projekta“, kazao je gradonačelnik Filipović, dodavši kako su ostvareni brojni kontakti s predstavnicima tvrtki u državnom vlasništvu na realizaciji važnih projekata, kao što je izgradnja čvora Orehovica te novog čvora na Kozali.
Također, značajne su bile i aktivnosti daljnjeg razvoja sportske i obrazovne infrastrukture, a posebno novih vrtićkih kapaciteta. Treba posebno naglasiti da je tijekom izvještajnog razdoblja pripremljen i potpisan Sporazum između Grada Rijeke, Zajednice Talijana Rijeka i Unione Italiana, o izgradnji novog Dječjeg vrtića Fiume na Krnjevu, čime će se vrtićki kapaciteti riječkih vrtića povećati za više od 80 mjesta.
U cilju nove stanogradnje velika je pozornost posvećena nastavku gradnje stanova po programu društveno poticane stanogradnje. Gradonačelnik je dodijelio ključeve novim vlasnicima 90 stanova izgrađenim na Martinkovcu putem programa društveno poticane stanogradnje. Navedeni model stanogradnje Grad Rijeka provodi u suradnji s Agencijom za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke. Također, tijekom izvještajnog razdoblja bile su intenzivne aktivnosti vezane uz razvoj novih modela priuštivog stanovanja.
Tijekom izvještajnog razdoblja bile su vrlo intenzivne koordinacijske aktivnosti na izgradnji Zdravstvenoga centra na Rujevici i opremanju nove Bolnice za ženu i dijete pri KBC Rijeka uz izgradnju prateće gradske prometne i komunalne infrastrukture. Uz navedeno, intenzivne su bile i aktivnosti vezane uz priključenja gradskih prometnica na mrežu državnih prometnica te utvrđivanja projekata izgradnje i unapređenja prometne, ali i komunalne infrastrukture na području Grada. Pritom svakako treba istaknuti koordinacije s komunalnim društvima vezano uz razvoj komunalne infrastrukture putem projekata koje provode komunalno društvo Vodovod i kanalizacija „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ i trgovačko društvo Energo „Obnova toplinarstva grada Rijeke“.
Gradsko vijeće nije prihvatilo polugodišnje izvješće gradonačelnika. Za su glasovali vijećnici SDP-a, IDS-a, HSU-a i SDSS-a, protiv su bili vijećnici HDZ-a, MOST-a, Možemo! i Unije Kvarnera te nezavisni vijećnici Maša Magzan, Iva Rinčić, Marin Račić i Davor Štimac, a suzdržani vijećnici PGS-a.
Usvojen novi Plan mreže dječjih vrtića, povećanje vrtićkih i jasličkih kapaciteta
Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo novi Plan mreže dječjih vrtića na području grada Rijeke, u koji su uključeni i novi vrtićki kapaciteti otvoreni na području Rijeke, kako od strane gradskih vrtićkih ustanova, tako i u privatnim vrtićima.
Zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan istaknula je kako je novi Plan predložen zbog mnogobrojnih izmjena i dopuna. Najnovije izmjene tiču se proširenja jasličkih kapaciteta u gradskim vrtićima: novootvorenog vrtića Val, uređenog u OŠ Nikola Tesla te vrtića Orehovica, uređenog u OŠ Orehovica. Izmjene su se dogodile i kod vrtića drugih osnivača, tzv. privatnih vrtića, pa je tako iz ekonomskih razloga zatvoren Dječji vrtić Zlatan, dok će Dječji vrtić Luna otvoriti područni vrtić Stella na Drenovi.
„Otvaranje dječjeg vrtića na Drenovi nam je izuzetno važno s obzirom na to da tamo velika potreba za vrtićem, jer imamo puno mladih obitelji. Na Drenovi će se otvoriti dvije mješovite jasličke skupine s 24 polaznika“, izrazila je zadovoljstvo zamjenica Krpan.
Vijećnici su podržali otvaranje novih vrtićkih kapaciteta, ali i predložili mogućnost pristupanja upisanom postupku djece mlađe od godine dana, kontinuirano ulaganje u poboljšanje uvjeta rada odgajateljica i pomoćnog osoblja te što skoriju analizu potreba za smještajem djece u riječkim vrtićima. Također, upitali su zašto u Plan mreže nije uključen najavljivani vrtić na Sveučilišnom kampusu te hoće li biti istaknuta konačna lista upisa u gradske vrtiće.
Zamjenica Krpan naglasila je kako trenutni pravilnik propisuje da upisi završavaju uplatom prve akontacije, što još uvijek nije provedeno do kraja. Istaknula je kako se ide u izmjene pravilnika, s intencijom da roditelji prije odlaska na ljetni odmor znaju je li im dijete upisano u vrtić, a upisi se planiraju digitalizirati na način upisa u srednje škole i fakultete. Kako bi bio što kvalitetnije sastavljen prijedlog novih pravilnika, u listopadu će se formirati radna skupina koja bi trebala osmisliti današnjim potrebama roditelja prilagođeniji upisni postupak.
„Kad govorimo o djeci koja će tijekom pedagoške godine napuniti godinu dana, smatramo da ako ima slobodnih mjesta djecu treba uključiti u vrtić. Naš je prijedlog da dijete koje u rujnu ili listopadu navrši tri godine, više ne treba ići u jaslice već odmah kreće u vrtić“, kazala je zamjenica Krpan.
Govoreći o vrtiću na Sveučilišnom kampusu, zamjenica Krpan je naglasila kako unatoč velikom trudu rektorice Sveučilišta u Rijeci Snježane Prijić Samaržija i Grada Rijeke nije pronađena pravna forma kako bi se otvorio vrtić u kojem bi se mogla upisati samo djeca zaposlenika i studenata i na taj način osloboditi mjesta u gradskim vrtićima. Naglasila je kako ipak samo Sveučilište nije odustalo od ideje otvaranja vrtića.
Izmjene odluka o stipendiranju učenika i studenata
Usvojene su i izmjene tri odluke koje se odnose na stipendiranje, i to na stipendiranje darovitih učenika i studenata, stipendiranje učenika srednjih škola i studenata prema socijalnim kriterijima te stipendiranju studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe ustanova na području grada Rijeke.
Usvojen je Program javnih potreba u kulturi Grada Rijeke, usklađen sa Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Danom stupanja na snagu ovog Programa prestat će važiti Pravilnik o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke. U sklopu ove točke dnevnog reda Klub vijećnika Akcije mladih, Unija Kvarnera te nezavisnih vijećnica Maše Magzan i Ive Rinčić predložio je zaključak o izradi Strategije kulturnog razvitka grada rijeke za razdoblje 2024.-2030. godine. Gradsko vijeće zaključak o izradi Strategije nije prihvatilo.
Donesene su izmjene Odluke o korištenju površina javne namjene i nekretnina u vlasništvu Grada Rijeke za postavu privremenih objekata, reklamnih i oglasnih predmeta te druge opreme i uređaja, Odluka o lokacijama kioska i pokretnih naprava putem kojih se obavlja trgovina na malo izvan prodavaonica i tržnica i ugostiteljska djelatnost na površini javne namjene na području grada Rijeke, kao i Pravilnik o uvjetima i postupku za postavljanje reklamnih i oglasnih predmeta, privremenih objekata i predmeta, ugostiteljskih terasa te druge opreme i uređaja na području grada Rijeke.
Gradski vijećnici su raspravljali su te donijeli odluke o uvrštenju na popis poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje, a koja se odnosi na prodaju 11 poslovnih prostora koji su u zakupu trenutnim zakupnicima.
Predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj obavijestila je vijećnike da je zaprimljena presuda Visokog upravnog suda RH od 20. travnja 2023. kojom je odbijena žalba Grada Rijeke u slučaju imenovanja intendanta HNK Ivana pl. Zajca Marina Blaževića kao neosnovana i potvrđena presuda Upravnog suda. Podsjetimo, Upravni sud u Rijeci početkom godine odbacio je tužbu Gradskog vijeća Grada Rijeke kojom je pokrenut upravni spor u cilju pobijanja rješenja ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek kojim je ministrica odbila razriješiti intendanta Blaževića.