27. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Gradsko vijeće usvojilo Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2021.-2027. godine

Idi na originalni članak
Dunja Kuhar, Ana Trošelj

Gradsko vijeće Grada Rijeka usvojilo je Strategiju razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine, kao i odluke koje se tiče sufinanciranja dadilja te davanja dozvola na pomorskom dobru

Oglas

Kako je pojasnila pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan, Strategija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka predstavlja okosnicu i okvir budućih ulaganja te temeljni dokument za sklapanje Sporazuma o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja te povlačenje sredstava iz EU fondova putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma). Europska unija je uvela ITU mehanizam s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

Vizija razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2021. – 2027. godine glasi: Uključiv i specifičan prostor – usmjeren svim generacijama, Inovativan i dinamičan prostor – usmjeren gospodarskoj budućnosti te Plavi i zeleni prostor – usmjeren održivosti okoliša.

Urbana aglomeracija Rijeka u nadolazećem razdoblju na raspolaganju će imati 55 milijuna eura, a Strategija uključuje 18 strateških projekata ukupne vrijednosti 70,7 milijuna eura s planiranim ITU sufinanciranjem od 55 milijuna eura.

Radi se o projektima koji bi trebali provoditi na čitavom području Urbane aglomeracije Rijeka, koju čini 14 jedinca lokalne samouprave: gradovi Bakar, Kastav, Kraljevica, Opatija i Rijeka te općine Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Omišalj i Viškovo. Temeljem odluke Koordinacijskog vijeća iz srpnja 2023. godine, ukupna sredstva namijenjena za Urbanu aglomeraciju Rijeka raspodijeljena su sukladno popisu stanovništva iz 2021. godine te dostavljenim prijedlozima prioritetnih projekata od strane gradova i općina.

Među 18 projekata, nalaze se i projekti čiji su nositelj Grad Rijeka i društva u gradskom (su)vlasništvu: nastavak Energovog projekta „Obnova toplinarstva Grada Rijeke“, nastavak Autotrolejevog projekta „Jačanje sustava javnog prijevoza“, rekonstrukcija ExportDrva u višenamjensku infrastrukturu u funkciji podrške gospodarstvu i turizmu, revitalizacija Teatrina te projekt koji predviđa uređenje Dvorane mladosti i OŠ Trsat.

Pročelnice odjela i gradonačelnik Marko Filipović

U Ulici Milutina Barača planira se uređenje baze vozila na alternativni pogon

Zbog neslaganja vijećnika, prvenstveno s lokacijom autobaze KD Autotrolej planirane kroz projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza II“, na sjednici Gradskog vijeća u veljači s dnevnog reda sjednice povučen je prijedlog Strategije.

U međuvremenu je projekt dodatno analiziran te je predloženo da se u Ulici Milutina Barača, u neposrednoj blizini Energove plinske punionice, na 8000 m2 uredi baza za vozila na alternativni pogon. Lokacija u potpunosti zadovoljava sigurnosne standarde, a trenutno su u postupku rješavanja imovinsko-pravni odnosi na način da bi se Grad Rijeka za to zemljište zamijenio s KD Autotrolejem, koji bi Gradu u vlasništvo prepustio bazen Školjić.

Kako je pojasnio direktor KD Autotrolej Robert Mrvčić, radi se o prostoru koji se nalazi između ceste D403 i postojećeg prostora Energa, gdje sve već nalazi punionica za plinske autobusa te stoga za uređenje nove autobaze ne bi bilo potrebno graditi novu trafostanicu.

„Dobilo bi se 50-ak parkirnih mjesta za autobuse, a kao se izgradnjom ceste D403 izgubio ulaz u to područje s Baračeve ulice, cijela komunikacija bi se odvijala preko prostora Energa i u konačnici bi došlo do uštede tzv. nultih kilometara, budući da bi autobusi ostajali na parkingu i punili bi se preko noći, a isto tako plan je da se postojeći plinski autobusi ne vraćaju u prostor garaže na Školjiću, nego da ostanu noćiti na ovom području“, kazao je Mrvčić.

Gradske je vijećnike hoće li uređenjem autobaze u Ulici Milutina Barača doći do napuštanja lokacije na Školjiću, na što je direktor Mrvčić odgovorio kako bi ostatak autobusa za sad, dok se nešto ne promijeni, i dalje bio smješten na Školjiću.

„Temeljem rasprave na sjednici Gradskog vijeća u veljači, u rekordnom roku pristupili smo iznalaženju alternative, kako bi ipak mogli povući 55 milijuna eura za projekte planirane na područje Urbane aglomeracije Rijeke i pronašli ovo rješenje, koje je i prije bilo spominjano“, kazao je gradonačelnik Filipović, podsjetivši kako su ovi dokumenti prihvaćeni i na Partnerskom i Koordinacijskom vijeću Urbane aglomeracije.

Davor Štimac, Iva Rinčić Maša Magzan

„Krajnji cilj je izmještanje garaže, i svega onoga što garaža podrazumijeva, sa Školjića. U kojem će to vremenskom periodu biti, to ćemo vidjeti. To ovisi o prostorno-planskoj dokumentaciji i pronalaženju druge lokacije. Shvatimo ovo kao prvi korak, a u nekom sljedećem koraku doći će do iseljenja i revitalizacije cijelog tog područja, kako je i zamišljeno GUP-om“, kazao je gradonačelnik Filipović.

Projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza II“ predviđa i nabavku dva električna autobusa, dok se nabavka dodatnih autobusa putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a projektom je predviđen i nastavak digitalizacije javnog prijevoza te označavanje biciklističke staze s nabavkom novih e-bicikala.

Strategiju su podržali vijećnici SDP-a, PGS-a, IDS-a, HSU-a, SDSS-a, Možemo!, jedna vijećnica HDZ-a te nezavisni vijećnik Davor Štimac, suzdržani su bili ostali vijećnici HDZ-a te vijećnici MOST-a, a protiv vijećnici Akcije mladih i Unije Kvarnera te nezavisne vijećnice Maša Magzan i Iva Rinčić.

Vezano uz provedbu donesenog dokumenta u sljedećem financijskom razdoblju, donesen je i Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021.-2027. Akcijskim planom za provedbu Strategije obuhvaćeni su strateški i ostali projekti proizašli iz razvojnih potreba planirani za realizaciju od strane članica UA Rijeka u financijskom periodu do 2027. godine te se njegovim ažuriranjem, uz ostalo naprijed navedeno, utvrđuje vremenski i financijski okvir realizacije strateških i drugih projekata.

Nadja Poropat, Kristian Čarapić, Danijela Bradamante

Usvojene izmjene načina sufinanciranja djelatnosti dadilja

Gradsko vijeće usvojilo je novu Odluku o uvjetima i načinu sufinanciranja djelatnosti dadilja. Najznačajnija izmjena odnosi se na fiksiranje iznosa sufinanciranja djelatnosti dadilja na 260,00 eura po djetetu.

Nadalje, ograničeno je sufinanciranje obrta na one koji su registrirani i obavljaju djelatnost na području Grada Rijeke u cilju podupiranja obrtnika s našeg područja, dok je prema do sada važećem rješenju sufinanciranje bilo moguće odobriti i obrtima s područja Primorsko-goranske županije.

Uvidom u rezultate upisa djece u predškolske ustanove čiji je osnivač Grad, unazad nekoliko godina razvidan je nedostatak jasličkih kapaciteta dok vrtićki kapaciteti nisu maksimalno popunjeni. Stoga je sufinanciranje omogućeno u odnosu na djecu u dobi od 6 mjeseci do 3. godine života uzevši u obzir također i ranu razvojnu dob djeteta u kojoj su primarne djetetove potrebe upravo njega i skrb koju pružaju obrti za čuvanje. Predškolske ustanove u kojima odgojno-obrazovne programe odobrene od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja provode fakultetski obrazovani stručnjaci pedagoške struke jedine mogu zadovoljiti spoznajne, socio-emocionalne i motoričke razvojne potrebe djeteta u dobi od tri godine života do upisa u osnovnu školu. Smatra se stoga opravdanim upućivati roditelje djece predškolske dobi na upis djeteta u predškolsku ustanovu, uzevši u obzir uz navedeni stav struke i činjenicu dostatnih vrtićkih kapaciteta.

Valter Štefan, Danijel Imgrund

Dalje se učinjena izmjena u odnosu na uvjete za strance i osobe bez državljanstva i to na način da je uvjet stalnog boravka izmijenjen u uvjet privremenog boravka s obzirom na nemogućnost pribavljanja stalnog boravka sukladno propisima koji reguliraju boravak stranaca na teritoriju Republike Hrvatske u roku manjem od 3 godine, u kojem razdoblju prestaje potreba za zbrinjavanjem djeteta.

U odnosu na dosadašnja rješenja, pravo na sufinanciranje će se ubuduće odobriti i ako roditelji nisu prošli postupak upisa djeteta u predškolsku ustanovu ukoliko se potreba za čuvanjem, brigom i skrbi za dijete pojavila nakon provedenog upisnog postupka zbog naknadnog zaposlenja oba roditelja ili prestanka roditeljskog dopusta jednog od roditelja.

Klub vijećnika HDZ-a podnio je amandman na prijedlog Odluke, predlažući da se broj djece koja se mjesečno mogu sufinancirati utvrđuje za svaku pedagošku godinu, odnosno da se ne ograničava na stotinu djece mjesečno. Gradonačelnik Filipović je prihvatio amandman HDZ-a, koji je postao sastavni dio odluke, istaknuvši kako je jedini razlog za definiranje broja djece čiji se smještaj može sufinancirati bila transparentnost planiranja proračuna, kako bi se znao okvira za osiguravanje sredstava za sufinanciranje na mjesečnoj, odnosno godišnjoj razini.

Nebojša Zelič, Iva Davorija

Donesene odluke o dozvolama na pomorskom dobru

Gradsko vijeće usvojilo je odluke o dozvolama na pomorskom dobru na području grada Rijeke.

Natječaj za dodjelu dozvola (nekadašnjih koncesijska odobrenja) raspisan je na temelju Plan upravljanja pomorskim dobrom na području grada Rijeke za razdoblje 2024.-2028. godine. Predmet Javnog natječaja je bila dodjela dozvola na 56 lokacija na području od Preluka do Grčeva. Na natječaj, koji je bio otvoren do 9. travnja, pristigle su 33 ponude za 31 lokaciju.

Odlukama donesenim na sjednici ovlašćuje se gradonačelnika Grada Rijeke da rješenjem dodijeli dozvole za 22 lokacije, jednu ponudu koja ne ispunjava uvjete odbije, a osam nepotpunih ponuda odbaci. Odluke o dozvola stupit će na snagu danom donošenja, a na temelju odluka Gradskog vijeća Grada Rijeke, rješenje o dozvoli na pomorskom dobru donosi Gradonačelnik.

Ivana Prica

    Na temelju dodijeljenih dozvola na pomorskom dobru Grad Rijeka će ukupno godišnje uprihodovati 32.371,00 eura.

    Izabrani su i novi članovi odbora Gradskog vijeća: novi član Odbora za kulturu je Zlatko Meić, nova članica Odbora za međugradsku i međunarodnu suradnju je Gordana Šopić, dok je u odbor za Komunalno gospodarstvo izabran Stefan Mataja Mafrici.

    Exit mobile version