AUTOHTONE POSLASTICE

Video |Grobničani u ofenzivi: Žele zaštititi palentu kompiricu kao hrvatsko nematerijalno kulturno dobro

Idi na originalni članak

Ovogodišnji znanstveno-stručni skup Katedre Čakavskog sabira Grobnišćine u znaku je grobničkoga sira i palente konpirice. Više u video prilogu!

Oglas

S ciljem očuvanja nematerijalne baštine grobničkoga kraja održan je znanstveno-stručni skup na temu zaštite grobničkog sira I palente konpirice.

Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine uvidjela je potrebu za zaštitom ovih neizostavnih grobničkih gastro delicija na kojima su odgojene brojne generacije Grobničana, donosi Kanal Ri.

U prilog toj težnji govore hrvatski znanstvenici, stručnjaci na svim poljima direktno i indirektno vezani uz ovu inicijativu.

“Palenta kompirica i grobnički sir su posebni jer se delaju samo tu na području Grobnišćine I to se delaju po jednoj posebnoj recepturi. Palenta kompirica je prisutna va većini naših kuć i ona se pripjavja.”, pojašnjava Silvana Demark, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine.

Na simpoziju su se okupili brojni znanstvenici koji su govorili u prilog zaštite grobničkog sir i palente konpirice. Istaknuto je nekoliko inicijativa i projekata kojima se promiče tradicionalno pripremanje izvornih grobničkih delicija.

“Imamo i Udrugu Palentarka ka dela na tom da se palenta čim više predstavi široj publiki, da se ona kuha ko dio naše bašćine, tradicije I onoga življenja kako je nekada bilo.”, dodaje Silvana Demark.

No, tradicija izrade grobničkog sira nažalost blijedi

“Svedoci smo toga da grobnički sir sve više nestaje. Da ga proizvodi samo par familija još na Grobnišćini ki imaju ovce, da se on proizvodi po staroj recepturi i da su to judi ki su već stariji.”, kaže predsjednica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine

Problem nastaje u prenošenju tradicije proizvodnje sira na mlade generacije, unatoč tome što ima dugu povijest.

“Pa grobnički sir se prvi put spominje na Grobniku 1548. godine u blagajničkoj knjizi bratovštine svete Marije Tepačke. Dakle, to je bila bratovština u kojoj su sakupljali različite proizvode koji su nastali na Grobnišćini. Tada se sir, jel, počinje stidljivo javljati.”, otkriva filologinja Sanja Zubčić.

Sir je svojedobno bio sredstvo razmjene, ali i mnogih pogodnosti.

“Sirom su se i plaćale određene aktivnosti. Tako su primjerice u bratovštini imali svoje vinograde. Da bi platili ljudima poslove koje su obavljali, neovisno o tome jesu li ti poslovi dostave, obrazivanja ili slično. Onda bi im u zamjenu za vrijednost posla dali određenu količinu sira.”, dodaje Sanja Zubčić.

Grobnički sir i danas se koristi u raznim slasticama

“Sir se koristio za izradu presnaca. Odnosno, bravar kaže da je od njega dao napraviti jedan presnac. To je dakle vrsta kolača, primitivnog kolača koji se i dan danas na Hrvatskom primorju proizvodi pa imamo trag da se koncem 16. stoljeća on proizvodio.”, kaže filologinja.

Osim što su dio kulture, autohtone proizvode je nužno njegovati kao bi njihova tradicija i dalje opstala te tako obogatila buduće generacije, donosi Kanal Ri.

Exit mobile version