Po pitanju stope carskog reza, Hrvatska je, tvrde, u prosjeku europskih zemalja, ali zabrinjavajući je kontinuirani trend rasta
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. godine. U istom stoji da je lani zabilježeno 36.346 poroda s ukupno 36.991 rođenih. Od toga je zabilježeno 137 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 72 novorođenčadi. Blizanci su porođeni iz 611 poroda, a 17 poroda je bilo troplodno, pišu RTL Vijesti.
Što se tiče starosti majki, u Hrvatskoj su struktura poroda prema dobi majke i trend rađanja promijenjeni od 2016. godine, s blagim porastom broja poroda majki u tridesetim i četrdesetim godinama života te padom broja poroda u mlađim dobnim skupinama.
Lani je tako najveći udio poroda prema dobi majke, 34 posto, zabilježen u dobnoj skupini rodilja 30 – 34 godine. Kako smo naveli, pada broj poroda u mlađim dobnim skupinama, ali pada i broj maloljetnih rodilja. U 2021. godini zabilježena je jedna rodilja u dobi od 13 godina i dvije rodilje s navršenih 14 godina, pokazuju podaci HZJZ-a.
VIDEO DANA:
HZJZ je pratio i podatke o ranijim porodima, o pobačajima, ali i o smrtnosti rodilja.
Kažu kao kako je za 36.346 rodilja evidentiran podatak o ranijim porodima dok za njih devet nije upisano ništa.
Dalje, podaci o spontanim pobačajima i drugim uzrocima gubitka ploda (hidatidiformna mola, izvanmaternična trudnoća), kao i o namjernim prekidima trudnoće, dio su porodne statistike jer mogu biti povezani s komplikacijama trudnoće i ishodom evidentiranog poroda. Međutim, ovaj podatak često nije zabilježen u prijavama poroda, navode.
U 2021. g. kod 1.977 rodilja ili 5,4% ovaj podatak nije bio unesen. Među 34.369 rodilja za koje je ovaj podatak poznat, kod 78,9% nisu zabilježeni raniji pobačaji ili prekidi trudnoće, kod 15,9% zabilježen je jedan pobačaj ili prekid trudnoće, kod 3,7% zabilježena su 2 pobačaja i/ili prekida trudnoće, a u 1,4% rodilja zabilježen je veći broj.
U odnosu na prethodne godine nema znatnih promjena u odnosu na raspodjelu broja ranijih pobačaja i/ili prekida trudnoća u rodilja, zaključuju.
Po pitanju stope carskog reza, Hrvatska je, tvrde, u prosjeku europskih zemalja, ali zabrinjajvajući je kontinuirani trend rasta.
Što se tiče materalne smrtnosti, u 2021. g. su zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj umrle četiri žene, tri od infekcije COVID-19 s respiratornim komplikacijama i jedna zbog izravnog porodničkog uzroka, odnosno embolije krvnim ugruškom.
Ukupna maternalna smrtnost, kažu, viša je negoli ijedne godine u zadnjih 10 godina. U 2020.su zbog komplikacija u trudnoći, porodu ili babinju u Hrvatskoj umrle dvije žene, jedna od izravnog porodničkog uzroka (embolija plodnom vodom), a druga od akutnog pankreatitisa, a ujedno je bila COVID-19-pozitivna prije poroda. U 2019. su također zabilježene dvije maternalne smrti, a u 2017. i 2018. godini nije zabilježena ni jedna smrt u trudnoći, porodu ili babinju.