Ivica Lukanović, kandidat SDP-a za župana Primorsko-goranske županije, bivši je gradonačelnik Kastva i uspješan poduzetnik.
Političku pažnju privukao je 2021. godine kada je preuzeo vodstvo SDP-a u ovoj županiji, a zatim i kroz svoje govore kao saborski zastupnik u Hrvatskom saboru.
Za svoj slogan , „Ozbiljni ljudi za ozbiljan program“ kaže da savršeno odražava njegov dosadašnji politički i poslovni put. U utrci za nasljednika dosadašnjeg župana Zlatka Komadine, Lukanoviću podršku pružaju koalicijski partneri: PGS, IDS, HSS i Lista za Rijeku. Svi zajedno, tvrde, imaju jasan cilj – potaknuti cjeloviti razvoj i novi gospodarski zamah u Primorsko-goranskoj županiji.
Uoči predstojećih izbora, razgovarali smo s Ivicom Lukanovićem.
Što vas je osobno motiviralo da se kandidirate za župana Primorsko-goranske županije i što smatrate svojim ključnim prednostima u odnosu na protukandidate?
Smatram da naša županija ima ogroman potencijal koji nije dovoljno iskorišten. Iskustvo saborskog zastupnika pružilo mi je važan uvid u funkcioniranje državne politike, no svoj pravi doprinos vidim na regionalnoj razini, gdje svojim znanjem i iskustvom mogu izravno poboljšati kvalitetu života stanovnika Primorsko-goranske županije.
Glavni razlog mog povratka u regionalnu politiku je uvjerenje da mogu biti koristan svojoj zajednici. Kao gradonačelnik Kastva osam godina, zajedno sam s mojim prethodnicima radio da Kastav postane ugodno mjesto za život. Opći je stav većine sugrađana da smo u tome uspjeli. Kao poduzetnik s više od 30 godina iskustva i predsjednik Županijske organizacije SDP-a Primorsko-goranske županije, naučio sam kako uspješno voditi timove, donositi odluke i postavljati jasne ciljeve.
Znam što znači isplaćivati plaće, razumijem izazove s kojima se suočavaju poduzetnici, a istovremeno imam iskustvo vođenja političke organizacije i grada. Sve ove vještine i iskustva su odlična pretpostavka za kvalitetno obnašanje funkcije župana.
Je li, po vašem mišljenju, dosadašnje upravljanje županijom bilo dovoljno dobro?
Puno se toga radilo dobro, ali je realizacija nekih projekata i procesa mogla biti brža.
Moramo uzeti u obzir brzinu promjena koje se odvijaju oko nas i zato je nužno ubrzati sve procese, učiniti ih učinkovitijima. Javne servise treba što brže približiti krajnjim korisnicima — ljudima. Kroz ozbiljan razvojni proces potrebno je otvoriti kvalitetna radna mjesta, jer naše stanovništvo ne zanima bilo kakav posao. Kvalitetna radna mjesta omogućit će ljudima da se ostvare, da dobro zarađuju i da si priušte kvalitetan život u prelijepom okruženju kakvo imamo u Primorsko-goranskoj županiji. Da bi se to ostvarilo, potrebno je pokrenuti cjeloviti razvoj. Vidim velike mogućnosti za to, a politika u tome može odigrati ključnu ulogu.
Ako se građani odluče za nas i naš program, tu treba očekivati veliki pomak. Rezultati će biti mjerljivi i vrlo brzo vidljivi.
Vaš slogan glasi “Ozbiljni ljudi za ozbiljan program” – možete li pojasniti što konkretno podrazumijevate pod ‘ozbiljnim programom’? Koji su glavni fokusi tog programa?
Program je kompleksan i sveobuhvatan, izdvojit ću neke od konkretnih ciljeva.
Naš cilj je postaviti brigu za starije među glavne prioritete. Planiramo otvoriti najmanje 500 novih smještajnih jedinica u domovima za starije i uspostaviti mrežu dnevnih boravaka za umirovljenike širom županije.
Želimo u potpunosti riješiti problem dvosmjenske nastave u osnovnim školama Kastva, Viškova, Čavala i Omišlja, dok će Tribanj, Moravice, Mali Lošinj i Prometna škola u Rijeci dobiti prijeko potrebne sportske dvorane.
Cilj nam je županiju učiniti energetski neovisnom, a počet ćemo taj projekt na svim kvarnerskim otocima.
Kroz “Centar za očuvanje čakavske kulture” očuvat ćemo i promovirati našu kulturnu baštinu.
Planiramo otvaranje poljoprivredne škole i sportske gimnazije, kao i poticanje sveučilišta na otvaranje kineziološkog fakulteta. Razvoj poljoprivrede bit će podržan kroz povezivanje OPG-ova s turizmom, dok ćemo malim i srednjim poduzetnicima olakšati poslovanje putem Jamstvenog fonda i Fonda za sufinanciranje kamata.
Naš je cilj stvoriti učinkovitu, razvijenu i povezanu Primorsko-goransku županiju, koja svojim građanima nudi bolji standard i nove prilike.
Takav program mogu provesti samo ozbiljni ljudi.
Koje konkretne mjere planirate za razvoj Gorskog kotara, s obzirom na demografsku depopulaciju, prometnu izoliranost i gospodarske izazove tog područja?
Gorski kotar se dramatično suočava s depopulacijom. Zbog toga je važno stvoriti nove sadržaje i privući nove korisnike. Prije svega, fokus je na seniorsku populaciju kroz razvoj senior-naselja i domova za starije osobe. Njihov dolazak također bi podigao kvalitetu zdravstvenih usluga, što bi koristilo i lokalnom stanovništvu koje trenutačno ima poteškoća s pristupom kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.
Također, planiramo razvijati sportski turizam i dovesti sportaše u Gorskom kotaru. Dolazak sportaša mogao bi postati temelj za razvoj ozbiljnog turizma, a u postojećoj infrastrukturi za to ima početnog potencijala. Sportski turizam ima velik potencijal i bilježi snažan rast, a za održivi razvoj turizma u Gorskom kotaru nema drugih boljih prilika.
Planiramo i uvesti paket pomoći poduzetnicima kako bismo potaknuli razvoj agroturizma. Zapanjujuće je da u Gorskom kotaru, unatoč postojanju OPG-ova, trenutačno nema niti jednog klasičnog agroturizma. To želimo promijeniti.
Naše strategije temeljit ćemo na poduzetničkim inicijativama, jer one omogućuju razvoj brojnih malih gospodarskih subjekata. Ponudit ćemo uvjete koji će olakšati pokretanje poslovnih inicijativa i potaknuti ljude da se aktivnije uključe u poduzetništvo.
Također, naš plan je u Delnicama otvoriti Ured župana, koji će biti svojevrsna “ambasada” za sve žitelje Gorskog kotara, kako za čelnike goranskih općina i gradova, tako i za sve žitelje Gorskog kotara. Vrijeme je da Gorski kotar dobije zasluženu pažnju, razvojne projekte i podršku koja će osigurati bolji život za sve njegove stanovnike.
Koji su vaši prioriteti za otoke?
Na otocima postoji je nekoliko ključnih fokusa, a jedno od najvažnijih je prometna povezanost. Država mora puno napraviti, posebice izgradnjom novog mosta na Krku, koji je važna poveznica s Cresom i Lošinjem. Posebnu pažnju treba posvetiti Zračnoj luci Rijeka, koja u sadašnjem stanju nije održiva i treba je gospodarski unaprijediti. Stručnjaci upozoravaju da bez barem 500 tisuća putnika godišnje zračna luka nema budućnost. Rješenje bi bilo u razvoju kombiniranog putničkog i kargo prometa, uz izgradnju logističkih baza, servisnih zona za zrakoplove i skladišta za robu.
Osim jačanja aerodroma na otoku Krku, planiramo ga povezati s ostalim otocima kroz projekt “Aerodrom za svaki kvarnerski otok”. Time ćemo osigurati bržu i učinkovitiju povezanost otoka s kopnom te dodatno potaknuti razvoj turizma.
Cilj nam je postići energetsku neovisnost cijele Županije, a kao polazište biramo otoke, jer je tamo najlakše pratiti rezultate. Van sezone, kvarnerski otoci troše nešto manje od 50 megavata, dok se tijekom sezone potrošnja udvostruči. Planiramo izgradnju primarno solarnih elektrana, ali ne treba isključiti ni vjetroelektrane te iskorištavanje snage mora. Cilj je da u naredne četiri godine osiguramo dovoljan kapacitet za energetsku neovisnost otoka. Ono što je najvažnije, želimo ovaj proces staviti u ruke građana. Kroz energetske zajednice ponudit ćemo svakom stanovniku mogućnost ulaganja u vlastite izvore energije, što će im donijeti jeftiniju struju i dodatni prihod. Osobno smatram da je čovjek koji kontrolira potrebe za energijom, hranom i vodom, istinski slobodan čovjek.
Poljoprivreda u cijeloj Županiji, pa tako i na otocima, zapuštena je i zahtjeva revitalizaciju. Na otocima planiramo zasaditi stotinjak hektara maslinika i drugih voćarskih kultura. Time bismo mogli bolje iskoristiti biomasu, koja se danas uglavnom odvozi i skupo zbrinjava, umjesto da se koristi za proizvodnju energije ili komposta koji bi hranio nove poljoprivredne površine. Zanimljiv je podatak da bi biomasa s Cresa mogla grijati čak 15.500 kvadratnih metara prostora na Cresu i Lošinju, no taj potencijal zasad ostaje neiskorišten.
Možete li predstaviti svoj tim?
Lista za županijsku skupštinu je sastavljena od vrlo kvalitetnih ljudi i spoj mladosti i iskustva. Zaista smo ovoga puta tome posvetili puno pažnje. Želimo napraviti veliki posao za županiju i sve njezine građane. Tu su mnoga poznata lica iz lokalne politike i naših institucija.
Kandidati za zamjenike su Toni Štimac i Robert Matić. Toni je aktualni načelnik Općine Lokve, član Predsjedništva SDP-a Primorsko-goranske županije i Glavnog odbora SDP-a Hrvatske, sa 16 godina iskustva u privatnom sektoru.
S dugogodišnjim angažmanom u lokalnoj politici, donosi konkretno iskustvo i duboko razumijevanje stvarnih potreba ruralnih i brdsko-planinskih područja, što će biti jedan od glavnih fokusa njegova djelatnika.
Robert Matić je doktor ekonomskih znanosti i stručnjak s iskustvom u javnim financijama, javnom sektoru i poduzetništvu. Kroz svoj politički angažman prošao je sve razine – od mjesnog odbora i Savjeta mladih Primorsko-goranske županije do Županijske skupštine, što mu daje široku perspektivu i razumijevanje kako privatnog sektora, tako i javne uprave.
Za kraj, koju biste poruku poslali našim čitateljima?
Želimo raditi za inovativnu, modernu i otvorenu Primorsko-goransku županiju koja istinski brine o svojim ljudima i razvoju. Imamo bogati i ambiciozni program i zato pozivam žitelje Primorsko goranske županije da izađu na izbore i biraju broj 2 za župana i listu broj 6 SDP-a i koalicijskih partnera za županijsku skupštinu.
