Kako vratiti gospodarsku snagu Rijeci?
Pomorske djelatnosti, prerađivačka industrija, usluge visoke dodane vrijednosti i inovacije mogu biti ključ za konkurentnost na svjetskom tržištu i gospodarski preporod Rijeke – glavni je zaključak tribine “Vizija: Od čega ćemo živjeti?” održane u sklopu ciklusa “Rijeka nakon SDP-a”, u organizaciji nezavisne kandidatkinje za gradonačelnicu Rijeke Ive Rinčić, nezavisnih gradskih vijećnika te stranaka Akcija mladih i Centar.
“Rijeci treba dugoročna vizija, neovisna o političkim ciklusima. Zato predlažemo razvoj pet novih poslovnih zona koje će privući investitore i potaknuti rast gospodarstva jer nova radna mjesta otvaraju mikro i male tvrtke. Grad mora postati lider u inovacijama, obrazovanju i održivom razvoju, a ključ je strateška suradnja sa Sveučilištem, tvrtkama i okolnim općinama,” istaknula je Rinčić.
Poduzetništvo kao motor razvoja
Nezavisni vijećnik i suvlasnik Alarm Automatike Boris Popović pokazao je podatke koji potvrđuju snagu poduzetništva u Primorsko-goranskoj županiji, ali i zaostajanje Sveučilišta (9.) te javnog sektora (ispod 10. mjesta):
“Naše poduzetništvo je treće najjače u Hrvatskoj, ali poslovno okruženje je među najgorima. Skupa administracija, veliki porezi, loša infrastruktura i manjak stručne radne snage koče razvoj. No, imamo priliku to promijeniti ako se fokusiramo na suradnju, konkurentnost, razvoj i hrabrost u donošenju odluka. Jer upravo nam to sada nedostaje”
JGL – riječki gospodarski gigant
Najuspješnija riječka tvrtka JGL primjer je kako ulaganje u ljude i inovacije donosi rezultate.
“Krenuli smo s 200 tisuća eura prihoda, a danas smo na 200 milijuna. Strateški cilj za sljedećih pet godina je udvostručenje. No, problem je što nema tvrtki koje nas mogu pratiti. Mi smo kao lokomotiva, a koliko ima vagona, pitanje je zajednice”, konstatirao je direktor farmaceutsko-tehnoloških operacija JGL-a Mate Poropat.
Dekan Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić istaknuo je da Rijeci nedostaje industrija s visokom dodanom vrijednošću. No, imamo jaku prerađivačku industriju, Jadran Galenski laboratorij.
“Jedna opcija je osnažiti lokalne tvrtke da se povežu s JGL-om i da cijela Rijeka i PGŽ žive od njega. Druga je privući velike globalne igrače poput Maerska. Bez snažne industrije, teško je zadržati mlade i obrazovane ljude u gradu i ponuditi im kvalitetna radna mjesta.”
Drezgić je naglasio da Ekonomski fakultet ima Centar za lokalni ekonomski razvoj koji radi za mnoge državne institucije i privatne tvrtke i nude im inovativna rješenja. No, gotovo uopće ne rade u Rijeci, odnosno Županiji, ni za institucije, ni za poduzetnike.
Luka, željeznica i neiskorišteni potencijali
Direktor pomorske agencije CMA CGM CROATIA Jakov Karmelić naglasio je da Rijeka ima svjetski prepoznatu pomorsku industriju, ali da daljnji razvoj ovisi o modernizaciji željezničke mreže.
“Suradnja gradske uprave i Lučke uprave mora biti prioritet. Ključno je pitanje kako iskoristiti vrijedne lučke prostore koji nisu u primarnoj funkciji? Također, Rijeka mora bolje iskoristiti svoj status pomorskog centra i potaknuti daljnji razvoj logistike i transporta.”
Iva Rinčić podsjetila je na ideju da se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture preseli u Rijeku, na što je Jakov Karmelić rekao da je Hrvatska, uz Bugarsku, jedina država u kojoj nije smještena nijedna europska institucija ili agencija. Vrijeme je da se to promijeni.”
Gospodarska vizija Rijeke
I druga tribina u ciklusu „Rijeka nakon SDP-a“ pokazala je da građane itekako zanima budućnost riječkog gospodarstva. Postavljali su pitanja o gospodarskoj budućnosti Rijeke – od stadiona i nebodera na Kantridi, preko obrazovanja i otvaranja radnih mjesta, do prometa i prolaska kontejnera kroz grad.
Jasno je jedno – Rijeka mora promijeniti pravac i usmjeriti se prema inovacijama, industriji i poduzetništvu. Ključno pitanje ostaje: hoće li građani 18. svibnja izabrati gradsku vlast koja će imati hrabrosti provesti tu promjenu?
