Književna nagrada za najbolje neobjavljeno književno djelo dodijeljena je Darku Šeparoviću, a nagrada za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini Krešimiru Stanišiću
Oglas
U vijećnici Grada Rijeke održano je svečano uručenje Književne nagrade Drago Gervais za 2017. godinu. Književna nagrada za najbolje neobjavljeno književno djelo dodijeljena je Darku Šeparoviću, a nagrada za najbolje objavljeno književno djelo na čakavštini Krešimiru Stanišiću.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih književnih nagrada u Hrvatskoj koju s ciljem poticanja književnog stvaralaštva Grad Rijeka dodjeljuje, a Gradska knjižnica provodi svake dvije godine. Nagrade je uručio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je istaknuo kako je nagrada Drago Gervais prepoznata na razini Hrvatske zbog osebujnog načina na koji ističe kreativnost i originalnost književnih autora, prenose mrežne stranice Grada Rijeke.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih književnih nagrada u Hrvatskoj
U kategoriji neobjavljenog rukopisa nagradu je dobio roman „Krvotok“ Darka Šeparovića iz Vela Luke, koji se izdvojio svojom inovativnošću i provokativnošću.
„Tematski, riječ je o rukopisu koji će privući i zadržati čitateljevu pažnju. I to prije svega smjelim, i uglavnom uspjelim, izborom i slaganjem motiva, te posezanjem za izazovnijim načinima građenja kompozicije, izmjenom pripovjedačkih perspektiva, odstupanjem od očekivanih kronologičkih sljedova i rasporeda događaja. Osnovne fabularne linije sijeku se neočekivanim podudarnostima za koje se ne može jednoznačno odrediti prethode li zapletu – pa ih se pronalazi, ili mu slijede – pa ih se stvara,“ stoji u obrazloženju prosudbenog povjerenstva a prenose mrežne stranice Grada Rijeke.
Šeparović je istaknuo činjenicu što ova nagrada, za koju prijedloge podnosi sve više i više autora, dokaz da apokaliptični natpisi u medijima o smrti književnosti nisu istiniti.
„Primijetio sam kako je proteklih godina nagrada za najbolji rukopis dodijeljena za čitalački trud – stoga ovu nagradu primam ne kao autor, već kao čitatelj,“ kazao je Šeparović.
U kategoriji najboljeg objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskoga narječja hrvatskoga jezika kao pobjednik izabrana je zbirka pjesama Krešimira Stanišića „Porat uspomenov“, koju je izdao „Dvajseti vik“.
Djelo predstavlja izbor iz pjesništva Krešimira Stanišića (1938). Zbirka je pisana na senjskoj čakavštini (‘senjskoj besedi’) u akcentuaciji akademika Milana Moguša. Zbirka je opremljena rječnikom, citatima iz dosadašnje kritike o Stanišićevom pjesništvu („Besede o besedan“), bio-bibliogrfskom bilješkom o autoru („Ja-Krešo“ i „Trag Krešina pera“), pogovorom Ante Murna te CD-om s glazbenom izvedbom i pratnjom pjesama. Dijelovi zbirke „Grišpe životne“ i „Žukljina življenja“ sadrže zbirku fotografija senjskih radnika, seljaka, ribara, različitih osobenjaka, minulih i živućih „fakina“ i „munjenika“ prikazanih u neposrednim životnim situacijama, radnjama i stanjima. Ta dva završna dijela zbirke – fotografski albumi – tvore cjelinu s početnim dijelom „Bende“. Pored neupitne dijalektološke vrijednosti, ova multimedijalna pjesnička zbirka etnografski je doprinos; predstavlja ‘povijest odozdo’ iz perspektive mjesnih marginalaca, nesmještenih i neprilagođenih stanovnika Senja.
Stanišić je kazao kako je njegova knjiga posveta čakavštini, gradu i svima koji žele sačuvati senjsku čakavštinu od zaborava, istaknuvši zadovoljstvo što „još tinja beseda domaća“.
Dodjeli nagrade prisustvovali su i ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković, članovi prosudbenog povjerenstva na čelu s dr. Aleksandrom Mijatovićem, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke i predsjednik Odbora Književne nagrade Drago Gervais Ivan Šarar te ravnateljica tvrtke „Rijeka 2020.“ Emina Višnić.
Književna nagrada Drago Gervais utemeljena je u počast književniku Dragi Gervaisu, čije je ime i djelo znak ovog kulturnog podneblja. Nagradu je ustanovila bivša Općina Rijeka 1961. godine kao najviše književno priznanje našeg kraja.
