Rijeka, 27.4.2015. Identitet Rijeke te Primorsko-goranske regije bio je tema današnje tiskovne konferencije triju stranaka: Akcije mladih, HNS-a i Liste za Rijeku. Tema je izuzetno aktualna pošto je identitet ono što kronično nedostaje našem prostoru te je uloga politike da tu temu vrati kao jednu od dominantnih – uvodno je objasnio Marko Boras Mandić nakon pozdravnih riječi dobrodošlice novinarima te predsjednicima stranaka Lista za Rijeku te Akcija mladih.
Priča o identiteu regije je stavljena na jedno krivo mjesto čemu svjedoči niz primjera od Hrvatskog grba gdje naše regije nema usprkos povijesnoj baštini koju posjedujemo kao što su Baščanska ploče te Vinodolski zakonik. Nadalje Hrvatska putovnica nema niti jedan motiv iz naše Županije, a ovakvih primjera je mnogo. Mnogi gradovi koji su bili naslonjeni na Rijeku u prošlosti danas su u drugoj županiji (Senj, Otočac, otok Pag). U izbornom sustavu smo razlomljeni što znatno onemogućava šansu da dođete u priliku nešto reći.
Pitanje identiteta je iznimno bitno upravo zato što je to i gospodarsko pitanje. Da pojasnim – jedno od najboljih primjera je pitanje Riječke banke. Vlasnička struktura je tu nebitna, stranci su vlasnici i splitske i zagrebačke banke pa im nije palo na pmet mijenjati ime Rezultat takve politike je da smo izgubili 200-300 visokokvalitetnih radnih mjesta koji su premjesteni negdje drugdje. Upravo zato je ovo i gospodarsko pitanje. Upravo iz razloga da jednog dana nikome ne padne na pamet da riječki aerodrom bude marginalni te da njegova sudbina bude upitna. Zbog toga je izuzetno bitno da imamo ime i prezime. Izuzetno je bitno da držimo do svojega identiteta jer je to jedini način da nas drugi cijene i da se pozicioniramo tamo gdje trebamo.
Trebamo imati jedinstvo tko smo i što smo i to je ono što nedostaje Rijeci i Primorsko-goranskoj regiji. Sva politika bi se trebala okupiti, bez obzira na političku opciju jer je to jedini put da mi osiguramo bolje sutra našim građanima. U suprotnom naš identitet biti će onakav kakav nam drugi nametnu i to je ono što predstavlja ključno pitanje. Dakle, identitet je nametnut izvana politički, ideološki pa i nacionalno. To se događa zato što smo jako tihi. Ja se nadam da je vrijeme da budemo glasni i da Rijeka i ova regija budu ono oko čega ćemo se svi okupiti, poručio je Boras Mandić.
Velik broj osoba nezna gdje je Kvarner jer je identitet regije, gledano sa turističkog aspekta, potpuno nepoznat – objasnio je Mario Alempijević. Ponukana tom činjenicom, Županijska turistička zajednica, započela je sa akcijom brendiranjem regije. Problem je što regija, usprkom dubokoj povijesti te velikom broju turističkih dolazaka, nije ujedinjena. Postoji nekoliko mikrolokacija koje su dobro prepoznatljive ali nemamo prepoznatljivost prema široj javnosti. Riječki aerodrom treba brendirati da doprinese boljitku regije s ciljem poboljšanja rada svih poslovnih subjekata no, i da doprinese identifikaciji regije. Dok na s budu ”jeli” iz drugih gradova, Zagreba, Splita ili Istre ostat ćemo u prostoru koji je nedorečen i u kojemu nam nedostaje identitet. Svi zajedno mislimo da treba poradit na identitetu regije te na tome da konačno svi zajedno ”stisnemo” i guramo u istom smjeru.
Lista za Rijeku podržava i uključuje se u projekt brandiranja prometne infrastrukture- nadalje je objasnio Danko Švorinić. Identitet je oduvijek bio visoko na ljestvici naših stranačkih prioriteta iz razloga što vjerujemo da je važan kako za bolje pozicioniranje regije u kojoj se nalazimo, a tako i za bolju identifikaciju građana sa zajednicom što je jedan od faktora uspješnosti društva. Posebno je to važno danas kada nacionalni identitet slabi, a jačaju globalni i lokalni identiteti kao svojevrsno uporište pojedinca.
PGŽ je složena regija sastavljena od nekoliko jakih regionalnih i subregionalih identiteta i zato posao njezinog brandiranja nije lagan posao što ne znači da se ne može obaviti na bolji način od dosadašnjeg. Identitet neke regije je ono po čemu se izdvaja od ostalih ali i dodana vrijednost koju unosimo u širu zajednicu. Može li stoga uporište našeg regionalnog identiteta biti u činjenici da u županiji imamo more i planine- zapitao se govornik.
Nadam se da je ovo početak otvaranja javne rasprave o boljem brandiranju Riječke regije, a mislim da su prijedlozi naziva aerodroma put u dobrom smjeru jer svjedoče o otvorenom i kozmopolitskom karakteru regije ljudi koji vole kraj u kojem žive, završio je švorinić.
Anketa za brendiranje autocesta, i sada zračne luke, stavlja naglasak na komunikaciju s građanima. Krenuli smo sa anketama za autocestu A6 gdje su građani odlučili da bi se trebala zvati Goranka a sada je i autocesta A7 dobila novo ime – Primorka. Otprilike 80 000 ljudi je vidjelo anketu putem društvenih mreža, istaknuo je Marko Boras Mandić.
ŽO HNS PGŽ, Lista za Rijeku i te Akcija mladih pokreću ovu anketu preko društvenih mreža za zračnu luku te su ponuđena četiri imena: Andrija Ljudevit Adamić, Roberto Bartini, Fran Krsto Frankopan te Fiorella La Guardia.
U brendiranju zračne luke idemo jedan iskorak dalje gdje će se, osim društvenih mreža uključiti i portali na kojim će građani moći pristupiti našoj anketi te dati svoje mišljenje ili prijedlog.
Otvaranjem ove teme želja nam je vratiti barem dio identiteta koji smo tijekom proteklih 25 godina izgubili – zaključio je Marko Boras Mandić.
[yop_poll id=”1″]
