U organizaciji Centra za kulturu Grada Krka povodom obilježavanja obljetnice jedne od najvećih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitke kod Lepanta, počasna satnija Kravat pukovnije održat će ceremoniju Smjene straže na Krku.
Zapovjednik Kravat pukovnije Željko Matejčić objašnjava kako će u petak 8. listopada u 16.30 sati biti održana prva, a u 17.30 sati druga ceremonija Počasne satnije Kravat pukovnije s pješačkim i konjičkim dijelom postroja.
“Krenut ćemo od Trga bana Josipa Jelačića, preko Vele place, Ulice Josipa Jurja Strossmayera i Ulice Alojzija Stepinca, potom slijedi dolazak na Trg Kamplin gdje se održava ceremonija pregleda sablji i postavljanje straže te se nastavlja Ulicom Antuna Mahnića do Obale hrvatske mornarice”, objasnio je Željko Matejčić.
Sudjelovanje Kravat pukovnije na proslavi 450. obljetnice Bitke kod Lepanta također je jedan u nizu događaja ususret Svjetskom danu kravate koji se obilježava 18. listopada. Naime, na prijedlog Academiae Cravaticae, Hrvatski sabor je ovaj dan proglasio Danom kravate te se iz godine u godinu obilježava u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj, domovini kravate.
U ime Academia Cravaticae, Nikola Albaneže objašnjava povezanost kravate i hrvatske vojne tradicije:
“Kravat-pukovnija nastala je u znak sjećanja na elitnu kraljevsku postrojbu francuske armije koja je pod nazivom Royal cravat ustrojena 1667. od već postojećih hrvatskih pukovnija. Međutim, Kravat-pukovnija također komemorira hrvatsku vojnu tradiciju općenito. Upravo zato je i njeno prisustvo na proslavi 450. obljetnice Bitke kod Lepanta izraz poštovanja tradicije mnogobrojnih hrvatskih povijesnih postrojbi i spomen na njihovu slavnu povijest”, naglašava Nikola Albaneže te dodaje kako 1667. godina ujedno označava pojavu nove mode – vezivanja čvora u rubac koji je prema hrvatskim vojnicima nazvan kravata.
“Za dataciju smo sigurni zahvaljujući slici Henrija Testelina na kojoj možemo vidjeti kako je francuski kralj Luj XIV. – okružen brojnim ličnostima sa širokim ovratnicima – tada usvojio nošenje kravate. Na otoku Krku postoji lokalni običaj vezivanja facola (od tal. fazzolo), rupca svezanoga oko vrata. Zapazimo da je takav facol/rubac blizak po svojoj formi onome što na povijesnim slikama bitaka iz 17. stoljeća nose hrvatski vojnici, odnosno onome što Englezi i danas zovu „cravat“. I dok su Francuzi kravatu nazvali po Hrvatima, u našim su krajevima, konkretno na Primorju, pa i u Gorskom Kotaru, taj predmet nazivali talijanskom verzijom šjarpa (od tal. sciarpa – šal)”, objašnjava Nikola Albaneže te dodaje kako je svaki jezik usvajao specifične izraze, poneke odbacivao i zamjenjivao drugima.
“Bitno je naglasiti: ishodište kravate u bogatoj je hrvatskoj narodnoj tradiciji nošenja rubaca, a preko zapažanja i imenovanja u Francuskoj sredinom 17. stoljeća dospjela je na francuski dvor i time otvorila vrata u Svijet. Što su pak nosili mornari s naše obale u Lepantskoj bitci nije nam poznato, no moguće je da su to bili rupci, odnosno facoli”, zaključuje Nikola Albaneže.
I.B.