Pinezić smatra da će zakonska rješenja, dosad predstavljena u nekoliko zakona koji imaju zajednički nazivnik “paket zakona protiv malih obiteljskih iznajmljivača”, prouzročiti velike potrese već u narednoj turističkoj sezoni
Novi turistički model koji je Vlada predstavila na svojoj zadnjoj sjednici u razgovoru za Danas.hr komentirao je Nedjeljko Pinezić, konzultant za privatni smještaj. Pinezić je mišljenja kako je predloženo niz spornih izmjena, među kojima je i nova kategorizacija iznajmljivača odnosno pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i OPG-u, koji se dijele na “domaćine” i “rentijere”.
Domaćini se definiraju kao “nositelji rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga koji imaju prebivalište u istoj županiji u kojoj su vlasnici nekretnine za pružanje usluga”. Ako pod istim uvjetima pružaju usluge u domaćinstvu koje je u stanu u stambenoj zgradi s više od četiri stana različitih vlasnika, nemaju status domaćina. Ti nositelji rješenja se proglašavaju rentijerima, kao i svi ostali koji imaju prebivalište izvan županije u kojoj su vlasnici nekretnine za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
‘Dobar domaćin’ i ‘rentijer’
Pinezić ističe kako namjera ovakve podjele nije baš do kraja jasna. “Može se naslutiti da će u nekom narednom razdoblju ‘rentijeri’ biti dodatno porezno opterećeni”, kaže Pinezić. No, ono što je svakako sporno, dodaje Pinezić, jest to što se pojam domaćina na ovakav način uopće zakonski definira.
“Dobar domaćin je pojam koji spada u razinu kvalitete usluge i svrstava se u domenu marketinga. Za takvu titulu potrebno je ispuniti kriterije uslužnosti koje traže i nagrađuju gosti. Gosti već i sada kroz recenzije dodjeljuju status dobrog domaćina na najvećim OTA platformama. Mišljenje gostiju je iznad zakonskih odredbi pa čak i iznad ‘zvjezdica’ u kategorizaciji jer je to ono što čini razliku u tržišnoj poziciji ponuditelja. Ocjene dobrog domaćinstva, čistoća, sigurnost su i dalje najvažniji elementi kvalitete smještaja. Zato je pokušaj zakonskog određivanja domaćina promašaj”, poručuje Pinezić.
“Isto tako rentijer je pojam za ubiranje najamnine bez uloženog rada, što nikako nije slučaj kod usluge smještaja turistima. Smještaj se mora čistiti kod svake smjene gostiju, posteljina prati i glačati, svi uređaji redovito održavati i slično. To svakako netko radi. Rentijerstvo više spada u domenu dugoročnog najma stana, poslovnog prostora, garaže, parkirališta i slično. Znači ni ovom pojmu nije mjesto u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti”, naglašava Pinezić.
“Ako bismo još propitivali razliku između domaćina koji živi u istoj županiji ili onog u susjednoj ili nekom drugom dijelu Hrvatske ili pak onog koji pruža uslugu smještaja turistima u stanu u zgradi s više od četiri stana različiti vlasnika i onoga koji pruža tu uslugu u isto takvoj zgradi jednog vlasnika, onda očito takva odredba nema smisla”, dodaje Pinezić.
U stambenim zgradama najveći problem su turisti?
Pinezić ističe da su suglasnosti 80 posto vlasnika stanova u zgradama s više od četiri stana različitih vlasnika za podnošenje zahtjeva za kategoriziranje smještaja te odredbe o retrogradnom traženju takve suglasnosti za postojeća rješenja o odobrenju za pružanje usluga smještaja, protuustavne.
“Da bi bile ustavne, turiste bi trebalo proglasiti teroristima, odnosno onom skupinom podstanara koja jedina drastično narušava kvalitetu života ostalih vlasnika stanova. Ako se budu izvodili dokazi u budućim sudskim postupcima dokazat će se upravo suprotno. Daleko više ima narušavanja kvalitete života stanara od strane ostalih stanara nego od strane turista”, poručio je Pinezić.
Također, nije obranjiva teza da iznajmljivanje stanova turistima smanjuje dostupnost stanova podstanarima po priuštivim uvjetima, ističe Pinezić.
“U Hrvatskoj imamo 600 tisuća praznih stanova, samo 120 tisuće nositelja rješenja o odobrenju iznajmljivanja stanova turistima pa je već na prvi pogled vidljivo da je u turizmu angažirano manje stanova od onih koji i dalje imaju status praznih”, poručuje Pinezić te navodi primjer iz grada Rijeke u kojem je 14.000 praznih stanova, a manje od 2000 rješenja o odobrenju iznajmljivanja stanova turistima.
“Ukupni turistički kapacitet grada Rijeke je u svim kategorijama zajedno pet tisuća kreveta na 100 tisuća stanovnika. Tu se turizam tek počeo događati i nema značajnijeg utjecaja, ni pozitivnog ni negativnog na stanovništvo. Dapače, treba ga poticati”, stava je Pinezić.
Središnja država i lokalni porezi
Što se lokalnih poreza tiče, Pinezić je tu jasan – kao prihodi jedinica lokalne samouprave trebaju se i određivati na toj razini, bez uplitanja središnje države.
“Nema nikakvog razloga da to tako ne bude. Sve što načelnik, gradonačelnik predloži, a općinsko, gradsko vijeće prihvati, past će na teret građana. Oni će ocijeniti je li taj teret podnošljiv ili nije. Ako nije, onda će na sljedećim izborima izabrati drugu vlast. Ako, pak, vlast predloži preniske poreze iz kojih neće moći servisirati javne potrebe, onda će doći u probleme zbog kojih će opet odgovarati biračima. To se zove demokracija. Zato je porezna politika ozbiljna stvar koja se ne rješava ‘preko koljena'”, poručuje Pinezić te dodaje da je svaki dio Hrvatske specifičan, a ljudi koji tamo žive najbolje znaju svoje potrebe i mogućnosti.
“Porez mora biti blag i stimulativan za domicilno stanovništvo koje daje puni doprinos, porezni, ekonomski i društveni lokalnoj zajednici. Lokalni porez mora biti stimulativan u smislu privlačenja novih stalnih stanovnika odnosno, mora biti najviši za porezne nerezidente koji glavna porezna davanja plaćaju van Hrvatske i ne doprinose zajednici u istom omjeru kao lokalno stanovništvo. Tu su stvari potpuno jasne i ima niz primjera u zemljama i regijama Europske unije gdje su porezi na takav način regulirani”, rekao je Pinezić.
Jadran nakon novog turističkog modela
Pinezić smatra da će do sada predstavljena zakonska rješenja kroz više zakona, koji imaju zajednički nazivnik “paket zakona protiv malih obiteljskih iznajmljivača”, uzrokovati velike potrese već u narednoj turističkoj sezoni.
“Smanjit će se broj registriranih, formalnih turista i povećati broj neformalnih i neregistriranih turista. Promijenit će se struktura vlasništva nad stanovima u priobalju u još veću korist stranaca. Past će i prihodi od turističke pristojbe. Započeti će pad prihoda od poreza na dohodak od imovine. Pojačat će se odljev domicilnog stanovništva i povećat priljev stranih radnika iz siromašnih zemalja dalekog istoka. Pogoršat će se susjedski odnosi u zgradama s više od četiri stana različitih vlasnika. To je samo početak ‘klizanja’ Hrvatske s pozicije sigurne zemlje u novu nesigurnost”, poručio je Pinezić.
Ostaje je samo pitanje, koliko je to jasno onima koji kroje porezne i lokalne politike, piše Danas.hr.
