Dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježen je u Rijeci nizom komemorativnih i edukativnih aktivnosti održanih na više lokacija u gradu, u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke i Židovske općine Rijeka. Na Židovskom groblju u Rijeci počast žrtvama Holokausta odala je i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić.
Polaganjem kamenčića sjećanja na spomen-obilježje na Židovskom groblju u Rijeci odana je počast svim žrtvama Holokausta, uz podsjećanje na stradanja milijuna ljudi diljem Europe.
„Važno je učiti iz povijesti i postavljati nove standarde u demokraciji, vladavini prava i smanjenju govora mržnje. Kada govorimo o žrtvama Holokausta, vrlo često se radi o osobama koje ne poznajemo osobno – o ‘bezimenim’ žrtvama. No danas svjedočimo i sudbinama naših sugrađana, stanovnika našega grada, čime osjećamo dodatnu odgovornost i obvezu širiti poruku odgovornosti, uklanjanja mržnje i sprječavanja ponavljanja strahota koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata.
Dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se 27. siječnja, u spomen na dan kada je Crvena armija 1945. godine oslobodila nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Ujedinjeni narodi su 2005. godine taj datum proglasili Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta.
„Obilježavamo 81. obljetnicu oslobođenja najvećeg nacističkog logora, u kojem je tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno oko milijun i sto tisuća ljudi, od čega je čak 90 posto bilo Židova. Nažalost, stvarni broj stradalih još je veći, jer su starci, bolesni i mala djeca često bez ikakvih popisa odvođeni u plinske komore. Danas obilježavamo i 45 godina od postavljanja ovog spomenika, autora arhitekta Zdenka Sile, obeliska s imenima sugrađana stradalih od fašizma tijekom Drugog svjetskog rata“, istaknuo je predsjednik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl.
Predsjednik UABA-e Rijeka Vojko Obersnel naglasio je kako je ovo prilika da se prisjetimo i odamo počast svim žrtvama Holokausta, kojih je tijekom Drugog svjetskog rata stradalo više od šest milijuna – uglavnom Židova, ali i Roma te pripadnika drugih narodnosti – zbog rasističke ideologije.
„Prisjećamo se onih koji su stradali samo zato što su pripadali ‘krivoj’ vjeri, narodu ili političkom uvjerenju, te šaljemo jasnu poruku da se takve strahote nikada ne smiju ponoviti. Iako povijest uči, često iz nje ne učimo dovoljno i ciklički ponavljamo iste pogreške, primjerice kroz progon migranata i drugih ‘drugačijih’ skupina. Zato je važno ne samo obilježavati ovaj dan, nego svakodnevno djelovati na sprječavanju nasilja, netrpeljivosti i mržnje, osobito među mladima“, poručio je Obersnel. Komemoraciji je prisustvovao i Kristian Čarapić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.
Program obilježavanja započeo je u Art-kinu, gdje je u suradnji UABA-e i Art-kina za oko dvije stotine učenika riječkih osnovnih škola održana projekcija animiranog filma „Andrina i Tatina zvijezda“ (La stella di Andra e Tati). Film je nastao prema istinitoj priči o Riječankama Alessandri i Tatiani Bucci, koje su kao četverogodišnja i šestogodišnja djevojčica u ožujku 1944. godine, zajedno s članovima svoje obitelji, deportirane iz Rijeke u koncentracijski logor Auschwitz–Birkenau.
Poseban naglasak tijekom obilježavanja stavljen je i na značaj Kamena spoticanja. Komemoracija je održana i u Ulici Ante Starčevića kod kućnog broja 5, na mjestu gdje su postavljeni Kameni spoticanja (njemački Stolperstein) – mala spomen-obilježja ispred nekadašnjih domova žrtava nacizma, s njihovim imenima i sudbinama, koja služe kao trajna opomena prolaznicima.
U Rijeci je prvi Kamen spoticanja postavljen 2013. godine, po prvi put u Hrvatskoj, a do danas ih je postavljeno ukupno 15, u spomen na Riječane stradale u Holokaustu.
Te su godine u Ulici Ante Starčevića postavljena dva Kamena spoticanja u spomen na Eugenia Lipschitza i Gianettu Lipschitz, rođenu Zipszer, koji su u toj kući živjeli do 1944.
Godine 2019. postavljeno je deset novih Kamena spoticanja, U Ulici Moše Albaharija kod kućnog broja 17 u spomen na Rosu Farberow, Soniu Perlow, Jossi Perlow, Maria Perlowa, Paolu Perlow, Sergia De Simonea. U Ulici Slaviše Vajnera Čiče kod kućnog broja 7 u spomen na Roberta Brauna. U Ulici Blaža Polića postavljena su tri Kamena spoticanja koji nose uspomenu na članove obitelji sestara Bucci koji su stradali u Holokaustu: Silvio Perlow, Aaron Perlow i Carola Braun Perlow.
Posljednja tri Kamena spoticanja postavljena su 2022. godine u Zagrebačkoj ulici, kod kućnog broja 19, u spomen na Guglielma i Eugenia Werndorfera te Elenu Schwarzenberg.
Godine 2016., povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, na lokaciji nekadašnje riječke Velike sinagoge postavljen je informativni pano na šest jezika. Obilježje je postavljeno na inicijativu učenika Osnovne škole Škurinje, u sklopu međunarodnog projekta Šafran. Velika sinagoga, izgrađena 1903. godine, nalazila se na križanju današnjih Ulice Ciottine, Pomerija i Ulice Fiorella La Guardije, a nacisti su je miniranjem srušili u siječnju 1944. godine.
Tijekom Holokausta, koji je provodio nacistički režim, ubijeno je šest milijuna Židova, kao i milijuni Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkih protivnika nacizma i ratnih zarobljenika. Prema podacima memorijalnog centra Yad Vashem, najveći intenzitet masovnog uništenja zabilježen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno oko dva i pol milijuna Židova, među kojima milijun i pol djece.
Obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Rijeci još je jednom istaknuta važnost trajnog sjećanja, edukacije mladih te jasnog i odlučnog suprotstavljanja svim oblicima mržnje i netolerancije.
