Da biste biLi opušteniji dok ste na putovanju, policija ima nekoliko savjeta da vaš dom bude siguran od provalnika
Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova govore kako su u prošloj, 2019. godini evidentirana 10.832 kaznena djela provalnih krađa. Statistika kaže da je broj kaznenih djela te vrste u padu.
Naime, u prvih šest mjeseci ove godine, poicija bilježi 4.395, dok je lani u istom tom periodu bilo 5.347 provalnih krađa na području cijele Hrvatske.
Zanimalo nas je ima li taj pad veze sa situacijom vezanom za koronavirus kada su ljudi bili u samoizolaciji pa samim time su bili više i kod kuće.
No, u MUP-u to ne dovode u vezu.
”Za naglasiti je kako imovinski kriminalitet, kao najbrojnija vrsta kriminaliteta, tj. kriminalitet s kojim se građani najčešće susreću, u posljednjih deset godina bilježi padajući trend. Stoga se ne može se isključivo dovesti u vezu s mjerama koje su na snazi zbog suzbijanja širenja koronavirusa”, kazali su za RTL.hr.
”Posljedica smanjenja ovih kaznenih djela kojim se u pravilu narušava tjelesni integritet, pravo vlasništva i nepovredivost doma, a što se izravno reflektira na subjektivni osjećaj sigurnosti građana, jest usmjerenost na višestruke počinitelje i recidiviste koji su zahvaljujući radu policije procesuirani i spriječeni u daljnjim kriminalnim aktivnostima”, pojašnjavaju u MUP-u.
Ističu kako je takvo stanje rezultat i iznimnog angažmana policijskih službenika koji i u vrijeme epidemije osiguravaju neometano funkcioniranje svih za život potrebnih djelatnosti, a s druge strane svojom prisutnosti na terenu djeluju preventivno.
Dobar susjed – siguran stan
Da biste bili opušteniji dok ste na putovanju, policija ima nekoliko savjeta da vaš dom bude siguran od provalnika. Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor.
- Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima.
- Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo, dojave policiji.
- Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja.
- Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među stanovnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima.
- Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin
(Pixsell)
Kako smanjiti mogućnost provale?
Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin.
Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela.
Preporuča se:
- Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.
- Budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogućava da čujete posjetitelje (uključen usisavač, mikser, sušilo za kosu, glasno slušanje glazbe, itd.) ili ste u udaljenim dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum vrt, itd.). Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.
- U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osigurajte ”špijunkom” kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje navodno zastupa.
- Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu.
- Provalnici često proučavaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca i sl. Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju.
- Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti.
- Ne pričajte svima da nekamo putujete i ne ostavljajte takve poruke na društvenim mrežama. Nemojte razglasiti ”na sva zvona” da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu.
Idete na put – a provalnici?
Ako će vaš dom duže vremena biti prazan, zbog odlaska na godišnji odmor ili putovanja, pobrinite se da:
- Novac i dragocjenosti ne ostavljate u stanu, već ih pohranite na sigurno mjesto (trezori ili na čuvanje kod osoba od povjerenja).
- Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, tegli za cvijeće i sličnim mjestima.
- Ključ od stana ostavite osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti češće ga obići.
- Organizirate da osoba od povjerenja češće prazni poštanski sandučić.
- Adresu na kojoj boravite i broj telefona na koji vas se može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja.
- Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.
Ako vam se i pored svih samozaštitnih mjera dogodi da budete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na broj 192 ili na broj policijske postaje na području koje se nalazi vaš dom.
Sanja Petrović
