MINISTAR DOBROVIĆ POSJETIO ŽCGO MARIŠĆINA: Hoće li novi ministar zaštite okoliša provesti EU direktive?

Idi na originalni članak

Ministar je CGO Marišćina obišao sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom, zamjenikom gradonačelnika Grada Rijeke Markom Filipovićem i načelnicom Viškova Sanjom Udović.

Oglas

Centar za gospodarenje Marišćina se trenutno nalazi u fazi probnog rada. Vrijednost centra iznosi 277 milijuna kuna, a sa 70% sredstava je sufinanciran sredstvima EU-a, dok su ostatak osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka. U centru se planira obrađivati otpad s područja Primorsko-goranske županije u kojoj živi 296.195 stanovnika.

“Koncept centara za gospodarenje otpadom nije posve u skladu s načelima kružnog gospodarstva kojeg zagovara Europska unija. Primjerice, u CGO-u Marišćina izvlači se oko 5% materijala za recikliranje, a 35% završi kao gorivo iz otpada. No, sustav CGO-a je postavljen na način da ga je moguće poboljšati kako bi ispunili zahtjeve kružnog gospodarstva”, istaknuo je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović nakon današnjeg obilaska Centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

Ministar je CGO Marišćina obišao sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom, zamjenikom gradonačelnika Grada Rijeke Markom Filipovićem i načelnicom Viškova Sanjom Udović.

Župan i zamjenik gradonačelnika upoznali su ministra s probnim radom centra.

“Drago mi je da se osigurava projektni kontinuitet. Ministar se upoznao sa sustavom i vjerujem da će pomoći da se unaprijedi rad Centra koji uključuje još pet transfer stanica na području Županije”, naglasio je župan Komadina i zahvalio ministru Dobroviću što je prepoznao trud Primorsko-goranske županije na dosadašnjoj realizaciji projekta.

Ministar Dobrović rekao je kako će Ministarstvo aktivno surađivati s lokalnom zajednicom u pronalaženju najboljih rješenja za razvoj sustava gospodarenja otpadom, u skladu s načelima kružnog gospodarstva.

Europska komisija je u prosincu 2015. predstavila novi paket o kružnom gospodarstvu za jačanje konkurentnosti, stvaranje radnih mjesta i postizanja održivog rasta. Mjerama je obuhvaćen cijeli ‘životni vijek’ proizvoda: od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Time se želi se izvući najveća moguća korist od svih sirovina, proizvoda i otpada te povećati ušteda energije i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Paket sadrži mjere poput povećanja stupnja recikliranja te ponovne upotrebe proizvoda.

U tom kontekstu potrebno je promisliti i poboljšanje koncepta centara za gospodarenje otpadom kojih je u Hrvatskoj planirano 13, čiji je glavni proizvod gorivo iz otpada.

Zamjenik gradonačelnika Filipović izrazio je zadovoljstvo posjetom Ministra, naglasivši kako je Marišćina prvi CGO u Hrvatskoj koji je u probnom radu te koji prihvaća otpad s područja Rijeke i okolnih mjesta.

“Naše komunalno društvo uložilo je značajna sredstva uz sufinanciranje Fonda u razvoj sustav primarne selekcije i edukacije građana,” istaknuo je Filipović.

Priopćenje Udruge Krizni eko stožer Marišćina

Udruga Krizni eko stožer Marišćina godinama naglašava potrebu konceptualne izmjene postojećeg sustava gospodarenja otpadom, a i novi EU paket direktiva vezan uz uvođenje cirkularne ekonomije traži da iz temelja promijenimo odnos prema otpadu.

Jasno je da gradnja ovakvih centara za gospodarenje otpadom, ističu u Udruzi Krizni eko stožer Marišćina, ne omogućava ispunjenje ciljeva iz spomenutog paketa pa je, po njima, neophodno revidirati tehnološke sadržaje i ciljeve koji su predviđeni kako za ovaj tako i za ostale centre. Evo njihovog priopćenja u cijelosti:

„Vjerujemo da će neophodna analiza poslovanja ŽCGO Marišćina pokazati i jesu li poštovani svi ugovoreni uvjeti EU financiranja te objasniti javnosti zbog čega niti jedna primjedba stručnih revizora koje je naručila Primorsko-goranska županija nije usvojena. Konceptualna promjena sustava gospodarenja otpadom, koji će sa zasnivati na odvajanju otpada u skladu s EU paketom direktiva o kružnoj ekonomiji, mora se provesti brzo i efikasno te pozdravljamo i podržavamo namjeru Ministarstva zaštite okoliša i prirode da u provedbu projekta aktivno uključi i brojne ekološke udruge koje se godinama zalažu za upravo takav sustav i promjenu postojećeg koncepta izgradnje skupih, tehnološki zastarjelih, ekološki neprihvatljivih i ekonomski neodrživih centara za gospodarenjem otpadom.

 

„Zaista nam je drago da se politika Ministarstva zaštite okoliša i prirode konačno mijenja u pravom smjeru, počevši od same mogućnosti da predstavnici udruge građana uz ministra posjete ŽCGO Marišćina. Posebno nas raduju najave promjene koncepta gospodarenja otpadom, za što se naša udruga već godinama zalaže. Udruga će, kao i do sada, aktivno pratiti kako će se provoditi sve najavljene promjene.

Smatramo da je posebno važno i što prije pokrenuti brzu sanaciju smetlišta Marišćina, poznatog pod nazivom faza 0-1 projekta ŽCGO Marišćina. Samo hitna provedba postojeće studije ekološkog sustava gospodarenja otpadom za grad Rijeku i okolicu, kojoj je jedan od autora i ministar Slaven Dobrović, može utjecati na drastično smanjivanje količina smeća koje je potrebno prevoziti na odlaganje po raznim odlagalištima u Hrvatskoj jer je očito da
ŽCGO Marišćina nije u mogućnosti u kratkom roku proizvesti gorivo iz otpada (RDF).

Poseban je problem i nepostojanje bilo kakvog ugovora o plasmanu tog goriva, kako zbog njegove nedostatne kvalitete, tako i postojećih sudskih odluka koje zabranjuju spaljivanje gorivog otpada u cementarama.

Na žalost, osim ŽCGO Marišćina, Općina Viškovo ima i drugih crnih točaka kao što je jama Sovjak za koju je u tijeku priprema dokumentacije za sanaciju. Nadamo se da će se promjena politike gospodarenja otpadom odraziti i na tretman primjedbi lokalne zajednice na odabrani postupak sanacije jame Sovjak. Naime, odabrani koncept sanacije donijet će u narednim godinama dodatno teško i dugotrajno zagađenje zraka i okoliša u blizini jame
Sovjak pa smatramo da bi se koncept sanacije trebao uskladiti s argumentiranim primjedbama lokalne zajednice“, stoji u priopćenju Udruge Krizni eko stožer Marišćina.

Exit mobile version