LOKALNI IZBORI

Možemo! i Nova ljevica o Marišćini: Imamo i stručno znanje i moralni integritet da pristupimo ovom složenom problemu

Idi na originalni članak

Kandidati s liste zeleno-lijeve koalicije Možemo! i Nove ljevice za Županijsku skupštinu Primorsko-goranske županije, Orjen Petković i Nenad Hodap, danas su se predstavili stanovnicima Viškova

Oglas

Ovom prilikom istakli su i svoje prijedloge rješenja županijskih problema koji su, na štetu i žalost stanovnika, koncentrirani upravo u ovoj općini.

Riječ je o najvećem županijskom ekološkom problemu, rješenje kojega svi spominju ali nitko ne nudi stručne prijedloge – Županijskom centru za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina. Svi akteri uključeni u kreiranje ovog čvora sada se ponašaju kao da nemaju nikakve veze s počecima projekta, i pokušavaju, pred izbore, biračima ponuditi ‘nove’ ideje i vizije gospodarenja otpadom. Mi iz zeleno-lijeve koalicije nismo sudjelovali u stvaranju ovog problema, ali imamo i stručno znanje i moralni integritet da pristupimo ovom složenom problemu i da ga razriješimo na najjeftiniji i najprihvatljiviji načini, kako za građane Viškova tako i za sve ostale čiji otpada trenutno završava ovdje,” rekao je Orjen Petković, nositelj koalicijske liste za Županijsku skupštinu.

“Prostor ŽCGO Marišćina, u koji je investirano više stotina milijuna kuna, može uz manja ulaganja postati baza poduzetnicima koji bi na tom mjestu od sekundarnih sirovina po razdvajanju mogli kretati u proizvodnju predmeta opće uporabe, poput opreme za dječja igrališta, hidroizolacijskih elementa ili višekratne ambalaže, bez troškova transporta, dok bi time istovremeno Županija i JLS Rijeke i prstena riješili problem nakupljanja sekundarne plastike i stakla do kojeg je došlo smanjenjem potražnje na Dalekom istoku. Popratni efekt, ništa manje važan, jest otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnji.

U suradnji s Gradom Rijekom i riječkom Čistoćom, najvećim korisnicima i partnerima u osnivanju ŽCGO-a, učinit ćemo sve potrebno da se priljevi nesortiranog i nekompostabilnog otpada smanje na minimum, kao i da se vrati povjerenje građana u sustav gospodarenja otpadom, primjerice uvođenjem mogućnosti praćenja rada odlagališta putem web kamere. Zahtijevat ćemo i povećanje broja stalnih mjernih postaja koje prate kvalitetu zraka u okolici odlagališta s jedne na najmanje tri, i proširenje obima analiza na više vrsta hlapljivih spojeva.

Inzistirat ćemo na sanaciji postojećeg stanja, do kojeg je došlo zbog nepoštivanja osnovnih postulata struke i njenog ustupanja pred pritiscima političkih aktera, i to sanaciji uklopivoj u planove modernizacije tehnologije koja se trenutno primjenjuje. Sredstva za to ćemo dijelom pokušati dobiti iz fondova EU te tako smanjiti neminovan udar na džepove svih stanovnika PGŽ koji slijedi nakon ovih izbora. Predlažemo i osnivanje tijela za nadzor rada Marišćine i njene sanacije, u rad kojega bi bili uključeni svi relevantni dionici“, istaknuli su.

Također su naveli kako resorno ministarstvo, koje je prije desetak godina podržavalo izgradnju ovakvih centara, mora biti spremno preuzeti svoj dio cijene promašenih projekata, budući da je prema planovima trebalo pomoći u plasmanu goriva dobivenog mehaničko-biološkom obradom, a kojega do sada nije plasirano niti 10% predviđene količine,  kao i u završnom zbrinjavanju inertnog deponijskog ostatka. Najavili su da će se s kolegama iz Istarske  županije snažno zalagati da se ta obveza ne prebaci na lokalnu razinu i leđa građana.

Za kraj su se osvrnuli na problem koji je manje medijski eksponiran, ali podjednako zahtjevan – sanaciju crne jame Sovjak.

Kako je poznato da projekt sanacije postoji, ali je zapeo jer je procjena troška sanacije više desetaka milijuna eura u što nisu uključeni ni svi imovinsko-pravni problemi okolnih nekretnina, tražit će što hitnije pokretanje sanacije, ali i stalni stručni i javni nadzor nad njenim provođenjem, ne bi li se spriječili mogući prodori tekućeg sadržaja jame u niže slojeve krškog terena, čime bi se nepovratno uništili podzemni tokovi vode.

Exit mobile version