U sklopu obilježavanja Dana oslobođenja Rijeke od fašizma na postamentima na Korzu otvorena je izložba „Bitka za Rijeku – Riječko-tršćanska operacija, 16. travnja – 3. svibnja 1945.“.
Riječ je o izložbi fotografija iz fundusa Muzeja grada Rijeke, a koje su snimane tijekom završne vojne operacije za oslobođenje Rijeke i Trsta od fašista u Drugom svjetskom ratu.
Izložbu su predstavili gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeke Vojko Obersnel te autori izložbe Rajko Samueli Kačić i Sabrina Žigo.
Bitka za Rijeku – jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rijeke
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se ovom izložbom obilježava jedan od najvažnijih događaja u povijesti našeg grada i naše regije – Bitka za Rijeku, koja se dogodila 3. svibnja 1945. godine.
Pogledajte videoprilog Kanala Ri:
„Izložbom se prisjećamo Bitke za Rijeku, ali isto tako prisjećamo se svih onih koji su u toj bici položili svoje živote. Naša je trajna obveza s dostojanstvom i pijetetom obilježavati Dan oslobođenja Rijeke, pa ćemo tako sutra položiti vijence na spomenike koji komemoriraju žrtvu partizana i onih koji su oslobodili ne samo Rijeku, već i cijelu Hrvatsku, i borili se za granice koje praktički i danas poznajemo, a koje su kasnije utvrđene i za diplomatskim stolom“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Oslobođenjem Rijeke srušena je i granica na mostu preko Rječine, koja je godinama umjetno razdvajala Sušak i Rijeku, a pobjeda ostvarena u Bici za Rijeku značila je i početak obnove grada. Obnavljala se infrastruktura, nastajali su novi dijelovi grada i Rijeka je doživjela nezapamćeni razvoj.
Operacija oslobođenja Rijeke imala je i međunarodni karakter
Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeke Vojko Obersnel naglasio je kako je Bitka za Rijeku nije bila samo izuzetno bitna za Riječane u kontekstu konačnog oslobađanja Rijeke od nacističke okupacije i kidanja neprirodne granice između Rijeke i Sušaka, već je bila iznimno važna i zato što je bila dio veće operacije poznate pod imenom „Riječko-tršćanska operacija“, sa završnim borbama za oslobođenje ovog dijela Hrvatske i Slovenije. Ona osim vojnog značenja ima i izuzetno veliko političko značenje – da nije došlo do oslobođenja tog dijela teritorija, dodao je Obersnel, pitanje je kako bi danas izgledala granica, s obzirom na to da je nakon te bitke trebalo proći još nekoliko godina, dok konačno Pariškim mirovnim sporazumom nisu utvrđene granice, ovakve kakve danas znamo.
„Ove operacije imaju i međunarodni karakter, što se često zaboravlja. Narododnooslobodilačka vojska je bila jedina vojska, osim savezničkih jedinica, koja je samostalno u velikim operacijama vodila borbu za oslobođenje zemlje. To nije imala niti jedna druga zemlja u tada porobljenoj Europi, što sve govori i o organiziranosti pripadnika NOV-a pod zapovjedništvom Josipa Broza Tita, ali i opredijeljenosti najvećeg dijela stanovnika za slobodom i stvaranjem svoje samostalne države“, kazao je predsjednik UABA Rijeke Obrsnel.
Bitka za Rijeku jedna od najvećih bitaka na području bivše Jugoslavije
O važnosti bitke, u kojoj je poginulo preko 3000 ljudi, nakon svečanosti obilježavanja Dana oslobođenja Rijeke Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, koja započinje u srijedu, 3. svibnja u 12 sati, u prigodnom predavanju govorit će Rajko Samueli Kačić, umirovljeni časnik Oružanih snaga Republike Hrvatske i član Hrvatskog časničkog zbora.
„U vojnom smislu, bitka za Rijeku bila je jedna od najvećih bitaka na području bivše Jugoslavije, ako izuzmemo proboj srijemskog fronta. Zadaća 4. armije, koja je formirana mjesec dana ranije nego što je počela bitka za Rijeku, bila je da u dvije etape – ličko-primorskoj i riječko-tršćanskoj, oslobodi ovaj dio zemlje, izbije do Trsta i rijeke Soče, a onda dolinom rijeke Soče izbije u Korušku i na taj se način spoji sa snagama Jugoslavenske armije.
Zadaća je bila izuzetno teška s obzirom na terenske uvjete na kojima se odvijala, a najveća prepreka prodoru 4. armije u Istru i prema dolini rijeke Soče bila je upravo Rijeka, odnosno kanjon Rječine, kao i masivi Snježnika i Risnjaka.“, kazao je Samueli Kačić.
Otvorenju su prisustvovali i v.d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke Vinko Ivić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut te Plamena Šarlija, u ime Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade.
Izložba je postavljena u organizaciji Grada Rijeke, Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Grada Rijeke, Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Primorsko-goranske županije i Muzeja grada Rijeke.
Grad Rijeka, u suradnji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista Rijeke obilježava 3. svibnja, Dan oslobođenja Rijeke od fašizma i drugim prigodnim događanjima.
