U Jadran godišnje uđe preko 70 milijuna tona opasnog tereta. Što u slučaju havarije? Spremnost službi provjerila je reporterka RTL-a Maja Brkljača. Pogledajte više u video prilogu!
Na moru u Malinskoj incident. S brodice je pala bačva i izazvala onečišćenje, a na teren odmah izlaze sve dežurne službe. Bačene su brane kako bi se zaustavilo širenje naftne mrlje, a morsku površinu čisti i specijalizirana brodica, piše Danas.hr.
“Svjetske uzance govore da ako uspijete u prvom satu reagirati i spriječiti širenje, možete buduće troškove smanjiti preko 80 posto”, rekao je Toni Dujmović, član Uprave tvrtke specijalizirane za zaštitu mora.
Srećom, bila je ovo samo pokazna vježba povodom 25. godišnjice ovdašnjeg Županijskog operativnog centra u kojoj je sudjelovalo 30 ljudi.
“Moramo bit realni tako da mi ne možemo reći da ćemo sad mi tanker koji pukne u dvije minute počistit, to bi sigurno bila jedna katastrofa, posebice za našu razvedenu obalu, s puno otoka, s krasnim plažama i tako dalje. Ali ponavljam za ovakve stvari mi smo spremni”, rekao je Darko Glažar, zapovjednik Županijskog operativnog centra Primorsko-goranske županije.
Sustav je posložen, edukacije i vježbe konstantne. Osim ove na moru, danas je jedna održana i za stolom. Izmišljeni scenarij, a dva tima bruse plan intervencije.
Opuštanja nema jer opasnosti stalno prijete. Ključno je onečišćenje sanirati na moru i spriječiti doticaj s obalom.
“U Jadran godišnje uđe preko 70 milijuna tona tereta koji se deklarira kao opasan, da se u hrvatskim se lukama prosječno pretovari oko 23 milijuna tona različitog tereta od čega se gotovo 75 posto odnosi na opasan teret, da se u pomorskom prometu ostvari prijevoz više od 19 milijuna putnika godišnje”, rekao je Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora
Uz to i 700 tisuća ticanja brodova plus tri eksploatacijska polja ugljikovodika.
“Suradnja jadranskih država je jedina opcija, govorim o onečišćenjima velikih razmjera, negdje na otvorenom Jadranskom moru. Sustav je organiziran i on postoji, Hrvatska je napredovala posljednjih desetljeća značajno u smislu same organizacije, edukacije, nabavke opreme”, rekao je Vedran Martinić, ravnatelj Jadranskog centra za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora
Obala Istre, ulazak u riječki zaljev i terminal Omišalj, najopasnije su rute. U slučaju bilo kakve havarije, operativni centar aktivira brojne snage.
“Spašavanje, gašenje požara, onečišćenje mora, znači pored primarnih funkcija tegljenja osposobljeni smo da obavljamo funkcije interventnog karaktera”, rekao je Nedjeljko Kapetanović, izvršni direktor tvrtke za tegljenje, spašavanje i zaštitu mora
Građani mogu biti mirni jer službe, iako se nadaju najboljem, uvijek su spremne za najgore situacije, piše Danas.hr.
