U organizaciji Hrvatske grupe za klizišta, a u sklopu programa ovogodišnjeg Festivala znanosti, na postamentima na Korzu otvorena je izložba „Živjet s klizištima“.
Klizišta su, uz potrese i poplave, jedna od tri najveće prirodne nepogode čije se posljedice u svjetskim razmjerima mogu iskazati u tisućama izgubljenih života i milijardama eura svake godine.
Na izložbi je izloženo 35 fotografija koje je snimilo 24 autora iz 8 zemalja. Autori fotografija znanstvenici su i inženjeri, a fotografije su nastale prilikom njihovih susreta s klizištima.
Izložba fotografija „Živjeti s klizištima“ nastala je kao popratni događaj 1. Regionalnog simpozija o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji koji se održao u Zagrebu 2013. godine pod pokroviteljstvom Međunarodnog konzorcija za klizišta (ICL) i regionalne Jadransko-balkanske istraživačke mreže za klizišta Međunarodnog konzorcija za klizišta (ICL ABN). Izložba se nakon održanog simpozija preselila na Građevinski fakultet u Rijeci.
Izložba je organizirana od strane Hrvatske grupe za klizišta koju čine znanstvenici s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Izložbu su otvorili gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, zamjenica voditelja centra izvrsnosti Hrvatske grupe za klizišta Snježana Mihalić Arbanas i dekan riječkog Građevinskog fakulteta Mladen Bulić.
Kako je objasnila Mihalić Arbanas, masovna se klizišta sve češće pojavljuju kao posljedica intenzivnih oborina, a na znanstvenicima je da razvijaju alate i mjere koje bi omogućile život s ovakvim opasnostima, a uz minimalne štete. „Tijekom 2009. godine započela je suradnja Hrvatske grupe za klizišta s Japanom u sklopu jednog projekta u okviru kojeg je Japan Hrvatskoj donirao opremu za unaprjeđenje u znanosti koja nam je omogućila smanjenje štete uslijed klizišta. Nakon 13 godina znanstvenih istraživanja možemo reći da hrvatski znanstvenici imaju potrebna znanja za sprječavanje i ublažavanje posljedica klizišta“, istaknula je Mihalić Arbanas i objasnila da što se grada Rijeke tiče da je opasnost od klizišta prisutna samo mjestimično i to izvan izgrađenog područja.
Prilikom otvorenja izložbe riječki gradonačelnik Marko Filipović istaknuo je kako valja imati na umu da će daljnje klimatske promjene utjecati na sve veći broj klizišta u svijetu, ali i u Hrvatskoj.
„U našoj neposrednoj blizini nalaze se neka od najvećih klizišta u Hrvatskoj, središnji dio doline od Pašca do Lukeža prekriven je starim klizištima u jednoj od najvećih koncentracija na svijetu. Posljednje veće klizište Riječani su otkrili 2014. godine, kada je ono potpuno uništilo jednu prometnicu, a na istom području imali smo još dva klizišta, jedno otkriveno 1750. godine nakon velikog riječkog potresa i jedno 1881. godine kada je selo Grohovo zatrpano“, rekao je Filipović istaknuvši kako je iz toga vidljivo da je ova tema od velike važnosti za naš riječki kraj.
Prema riječima dekana Građevinskog fakulteta Mladena Bulića, klizišta su nakon poplava i potresa treća po redu prirodna nepogoda koja pogađa stanovništvo što uzimajući ljudske živote što uzrokujući materijalnu štetu. Teško ih je, kaže Bulić, spriječiti, neke se ne mogu spriječiti uopće, a neka se uz određene zahvate stručnjaka mogu usporiti ili spriječiti te se takvi zahvati rade isključivo u situacijama gdje su ugroženi ljudi i stambeni objekti.