Ne znam točno kada, niti sam provjeravao je li to uopće bilo javno oglašeno, ali na opatijski lungomare ponovno se vratio Franjo Josip I.
Piše: Neven Šantić
Kako? Gdje je bio otišao? Kako se uopće i odakle se vratio kada je već 106 godina mrtav? Možemo nastaviti niz u beskraj. Vratio se figurativno, na ploče koje označavaju naziv uzmorskog šetališta omiljenog ne samo Opatijcima već i Riječanima i svim ostalim gostima ovoga grada.
Zašto je bilo tako?
Naime, desetljećima je, a promijenilo se više gradonačelnika i stranaka na vlasti, na oznakama pisalo da je to Šetalište Franza Josepha I. Jednog sam od bivših gradskih čelnika pitao zašto je to tako, zašto njemački naziv za austrougarskog cara i kralja kada on, formalno i kao hrvatski kralj, ima i svoju hrvatsku inačicu imena i prezimena. Štoviše, u dokumentima koji su se ticali Hrvatske, bilo onih dijelova koji su se našli u sastavu austrijskog dijela carstva bilo onih unutar Ugarske, kao hrvatski kralj se potpisivao kao Franjo Josip.
Dobio sam odgovor da je to zbog “prepoznatljivosti” i “kontakata sa srednjom Europom”, ili ukratko zato “što postoje razlozi za to”.
Priznajem, ništa me od toga nije uvjerilo da je imenovanje jednog šetališta stranim imenom, pa makar se radilo o imperatoru pod čijom je vlašću bio dobar dio srednje i istočne Europe, opravdano. U svemu sam tome prepoznao provincijalizam, neshvatljivu potrebu dodvoravanja strancima radi sumnjive koristi tobožnjeg internacionalizma ili privlačenja turista iz germanskog kulturno-jezičnog kruga.
I drugdje ga nazivaju “domaćim” imenom
Uostalom, Franjo Josip se pored svog njemačkog i hrvatskog imena služio i mađarskim (Ferenc Joszef), češkim (František Josef), i talijanskim (Francesco Giuseppe) imenom jer je bio car i kralj i tih zemalja ili, kraće ili duže, njihovih dijelova, poput sjevernog dijela Italije od Milana do Udina. Niti u jednoj od tih zemalja, u knjigama, udžbenicima ili nazivima ulica, Franju Josipa ne nazivaju drukčije nego “domaćim” imenom. I svi znaju o kome se radi. I oni koji tu žive i njihovi gosti kada dođu na odmor kao dio turističkih “hordi”.
Mora biti da je u Opatiji nekome konačno ipak sinulo da je glupo dezavuirati vlastiti jezik i vlastitu prošlost i da će svi, pa i Austrijanci i Nijemci kao dragi gosti, znati po kome je šetalište nazvano – iako više ne piše Franz Joseph nego Franjo Josip.
Palac gore aktualnoj opatijskoj vlasti
Moglo se eventualno na početku ili na kraju šetališta, na jednoj tabli gdje se opisuje po kome je šetalište dobilo ime, spomenuti i inačice imperatorova imena u drugim jezicima, no to ne bi ništa promijenilo. To se ionako može naći u vodičima na svim svjetskim jezicima.
Ništa se, dakle, epohalno nije dogodilo s ovom zamjenom imena. Živjeli smo i prije ove promjene, živjet ćemo i dalje. Ali, jedna mala gesta je pokazala da politika može razmišljati i donositi racionalne odluke – kad želi.
Zašto se to ne događa češće i na brojnim drugim područjima, tema je za sebe. Svejedno, jedan mali palac gore aktualnoj opatijskoj vlasti.