Ovog je ljeta konačno, koliko toliko, raščićen nekadašnji auto-kamp na Preluku te olakšan pristup moru kupačima koji godinama tu provode ljeta. S uređenjem tog prostra planira se ići i dalje, no ostaje pitanje – je li to sve što domaćim i stranim turistima može ponuditi Preluk?
Piše: Neven Šantić. Foto: Hrvoje Skočić/Riportal
Unutar prostora kampa GUP-om je planirano daljnje uređenje obalnog pojasa prvenstveno namijenjenog rekreaciji, povezivanje više plaža u jedinstveno kupalište, s uređenim pristupom plažama, rekreacijskim spravama, ugostiteljskim objektom… Premalo za potencijale Preluka.
Istovremeno, nema naznaka da se bilo što pomiče ni u glavnoj prelučkoj turističkoj zoni, iznad ceste, u kojoj su inače predviđeni hoteli i ostali sadržaji.
Pravno, Grad Rijeka je tu nemoćan
Pravno, Grad Rijeka, koji bi trebao biti zainteresiran za turističku valorizaciju Preluka, je tu nemoćan. Za to je područje, koje je najpoznatije po sajmu rabljenih automobila i stanici za tehnički pregled vozila, Grad Rijeka od 2016. do 2018. godine plaćao mjesečni najam kao svojevrsnu rezervaciju Reiffeisen Consultingu koji je teren kupio od Trgovačkog Opatije u stečaju. Enigma je kako je to na kraju Reiffeisen Consulting prodao teren privatniku a ne Gradu Rijeci koji je masno plaćao (ukupno 20 milijuna kuna) “čuvanje” tog vrijednog prostora.
Dakle, kako god okrenuli, prirodna luka kojom završava Riječki zaljev, i ako se realizira minimalistički plan o kupališnoj zoni, bit će tek ljepotica u dronjcima. A da je iz Pepeljuge odavno već mogla prerasti u Kraljicu Mediterana kazuju nam, iz arhive iskopani, planovi iz 1985. godine.
Naime, u fazi izgradnje nautičkih centara na Jadranu, ACI je opatijskoj i riječkoj ugostiteljskoj turističkoj privredi te godine pripremio idejnu skicu za izgradnju Nautičkog centra Preluk. Prostorni plan je to podržavao.
Idejna skica Nautičkog centra Preluk
A evo što je idejna skica Nautičkog centra Preluk sadržavala. Na jugoistočnoj strani zaljeva bio je predviđen akvatorij za 120 vezova sa 70 metara dugim lukobranom, a paralelno s njim ili okomito na obalu bilo je planirano postaviti gatove u dužini od 30 metara.
Drugi akvatorij za 180 vezova nalazio bi se na južnoj strani Preluka s lukobranom u dužini od 370 metara i gatovima dugim 40 metara. S vanjske strane tog lukobrana nasipavanjem se mislilo dobiti novi kupališni prostor. U nastavku ta dva akvatorija, idući cestom iz Rijeke prema Opatiji, bilo je predviđeno sidrište za izvlačenje brodova na navoz, kao i sidrište za brodove koji bi se podizali travel liftom. Taj dio akvatorija bi osigurao mjesto za 15 do 20. vezova.
Zona ugostiteljstva trebala je biti smještena uz Nautički centar prvog i drugog akvatorija, te u zaleđu na kopnu – preko ceste. Tu je bio predviđen hotel A kategorije (danas je to 5 zvjezdica) za nautičare s 200 do 250 kreveta, otvoreni 50-metarski bazen za goste, kupače i sportaše, restoran s 500 mjesta, noćni klub za oko 1500 posjetitelja, više manjih zabavnih sadržaja. Tu bi se smjestila i sportska zona s četiri zemljana i dva asfaltirana teniska igrališta, centar za male sportove, polifunkcionalna javna izložbena zona (dvorana hangar od 3.000 četvornih metara za priredbe, izložbe, sajmove i suhi dok zimi), trgovine, butici…
Da ne idemo više u detalje, cesta koja prolazi kroz Preluk u dužini od 800 metara bila bi pomaknuta pod samu kavu, u podnožje prelučke kosine, da bi se dobilo kompaktnih 100.000 četvrornih metara prostora na Nautički centar Preluk. Bilo je planirano da se gradi u tri faze (u prvoj bi se izmjestili auto kamp i stanica za tehnički pregled vozila, između ostalog), a početak radova je bio najavljivan za – konac 1985. godine!
Trideset i sedam godina kasnije…
Trideset i sedam godina kasnije znamo da od Nautičkog centra Preluk nije bilo ništa. Očito, opatijska i riječka ugostiteljsko turistička privreda (Riječko ugostiteljstvo i turizam – RUT, Kvarner express i Hotelsko poduzeće Liburnija), kojoj je idejna skica ponuđena, nisu imali snage ili, vjerojatnije, novaca da se upuste u takav zahtjeva projekt. A u to doba strani investitori nisu baš bili poželjni.
Ipak, ideja turističkog oplemenjivanja Preluka je ostala.
Je li onda vrijeme da se iz ladica izvade stari planovi ili naprave novi, te privuku investitori? U svakom slučaju, Preluk zaslužuje više.
