Pitanje ‘do kuda je Istra a gdje počinje Kvarner?’ zaintrigiralo i komentatora Riportala. Eo njegova priloga raspravi!
Oko objave o ‘geografskoj zbrci kakva danas vlada u regionalnim podjelama našeg kraja’ razvila se žustra rasprava. Sve je zaintrigiralo i komentatora Riportala Nevena šantića koji je promptno odlučio dati svoj mali prilog raspravi o Istri i Kvarneru!
Piše: Neven Šantić
Evo nekoliko rečenica u prilog raspravi o granicama Istre i Kvarnera:
1.
Koliko god se Lokalpatrioti tome čudili, geografski Istra obuhvaća i opatijski kraj, Cres i Lošinj, a granica ide od Preluke prema sjeveru, što znači da u Istru spadaju i Kastav i Klana.
To se područje podudara s granicama austrijske pokrajine Istre u sastavu Austro-Ugarske. Drugim riječima, mogli bismo reći da se Istra prostire do Srdoča, pa akronim IDS, malo šale nije na odmet, odgovara tome – Istra Do Srdoča. Jedino “sporno” područje je Halubje, odnosno istočna Kastavština, u kojem su veze s Istrom ipak tanje. Inače, Volosko i Preluk su od davnina bile smatrane Kastavskim lukama, a katastarska granica Kastva i Rijeke od srednjeg vijeka je bila na današnjem Zametu.
2.
Kada je 1990. godine osnivan IDS nije slučajno istočno od Učke osnivan najprije upravo u Kastvu, Klani, Opatiji (gdje je bio i na vlasti punih osam godina), Matuljima, Mošćeničkpj Dragi, Lovranu (gdje je isto godinama bio na vlasti), Cresu i Malom Lošinju. Tamo gdje nije bio samostalno na vlasti, IDS je znao, ne sa malim brojem glasova, participirati u vlasti. IDS je čak 1993 godine pokrenuo inicijativu da se područja ovih općina i gradova izdvoje iz Primorsko-goranske i pripoje Istarskoj županiji, ali je naposljetku odustao od nje.
3.
Prema tome, sam broj glasova koje je IDS dobivao na izborima u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije proturječe mišljenju Lokalpatriota da se samo dvojica (pa to potencijaru i brojkom 2), Šajete i Batiffiaca, osjećaju Istranima. To ne znači da su svi koji su glasali ili i sada glasaju za IDS Istrani, ali malo je vjerojatno da u njihovom biračkom tijelu ne prevladavaju upravo Istrani. Uostalom, nikakve granice, općinske ili županijske, ne određuju nečij identitet.
4.
Primorsko-goranska županija se prostire zapadno od Učke iz jednostavnog razloga što je to bio i ostao teritorij Grada Opatije (bivše Općine Opatija), a kako je Grad Opatija uvršten u Primorsko-goransku županiju, a županijska granica je mogla biti povučena samo na granicama bivših općina, to su onda i zapadni obronci Učke pripali Primorsko-goranskoj županiji.
5.
Što se tiče Liburnije, ilirska Liburnija se protezala od rijeke Raše do Zadra, pa je uključivala i Rijeku. Zabunu izaziva nazivanje opatijske rivijere samo Liburnijom. Pravilno bi to područje trebalo zvati zapadnom Liburnijom, ali to nema nikakve veze sa “razgraničenjem Istre i Kvarnera”.
Kvarner je sklizak pojam. Ne postoji Kvarnerski zaljev i posebna “Kvarnerska regija”, a još manje Kvarnerani. Zaljev kojemu je Preluk krajnja točka je Riječki zaljev kakav mu je i službeni naziv, “Kvarnerani” sebe nazivaju Primorcima (čak i oni koji žive u Opatiji i tako se osjećaju), a Kvarner je zapravo akvatorij omeđen, od većih otoka, Krkom, Rabom, Lošinjem i Cresom.
6.
I na kraju, pustimo ljude da se osjećaju kako hoće, i Istrane i Primorce, a kada se već hoće utvrditi “do kud je naše” a “do kuda njihovo” trebalo bi ipak poznavati nešto povijesti i zemljopisa.